Asirska domovina

Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png

Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.

Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg

Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid.

Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadni Iran i odnedavno sjeveroistočna Sirija. Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu sve donedavno bilo je u Asirskom trokutu, regiji koja obuhvaća Ninivsku ravnicu te regije južni Hakkari i Barwari. Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine traže za stvaranje neovisne nacionalne države.

Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije Ahemenidske, Seleukovske, partske, rimske i Sasanidske provincije Asirije (Athura/Asuristan) koja je postojala od 25. st. pr. Kr. i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen arapskim osvajanjem Iraka kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke Baasa 2003. godine i suočeni s islamističkim nasiljem protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za asirsku neovisnost ili autonomiju.

Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

Vidi

• Popis asirskih plemena
• Gornja Mezopotamija
• Levant
• Velika Sirija
• Irački Kurdistan
• Jazirska regija
• Plodni polumjesec
• Asirski kontinuitet
• Bet-Nahrain
• Prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku
• Asirski pokret za neovisnost