Za druga značenja, pogledajte Sindikat (razdvojba).Sindikati su oblik sporazumnog usklađenog udruživanja istorodnih tvrtki konkurenata koje time (udruživanjem u sindikat) postaju monopol ili oligopol, odnosno monopson ili oligopson kojim utječu na tržišno natjecanje.
Pojam se izvorno odnosio na radničke sindikate. Poslije se značenje pojma proširilo i na oblik udruživanja poduzeća u oligopole ili monopole. Po širini udruženosti i integriranosti sudionika je viša razina od kartela. Udruženi partneri više nisu neovisne u komercijalnom marketingu, ali zadržavaju zakonsku i industriju slobodu akcije. Odluke o prodaji (ili kupnji proizvoda, sirovina i usluga) proizvoda i usluga, odnosno naređivanje dolazi iz središnjeg tijela. [1] Članovi zadržavaju samostalnost i neovisnost u proizvodnji i financijskom poslovanju. Sporazum je dakle glede zajedničkog nastupa u prodaji robe odnosno kupnje sirovina. Središnje tijelo koje upravlja i koordinira kupoprodajom je zajednička tvrtka, kupoprodajni ured, koji centralizira narudžbe i distribuira robu prema razdiobenom planu kojem su članovi prethodno usuglasili. [2] Fukcionira kao kartel sa združenom agencijom za prodaju[3] odnosno u slučaju monopsona i oligopsona, nabavu. Zbog organizacijskog združivanja članovi sindikata ovise više o sindikatu nego članovi kartela o kartelu.
Kao i kod svakog oblika monopolističkog odnosno monopsonističkog udruživanja, članovi suzbijaju takmace a članovi ostvaruju veće zarade od prodaja po monopolističkim cijenama odnosno kupnja po monopsonističkim cijenama. Što je tržište uže a broj poduzeća na njemu brojan uz masovnu proizvodnju, učinak povezivanja u sindikat je veći.[2] Središnje tijelo u čijim je rukama centralizirana odluka o nabavama i prodaji ovima preuzima na sebe odnos s trgovinskim partnerima: kupcima ili prodavateljima. Ako središnje tijelo ima toliku ovlast da smije zatvarati pogone koji ne donose željenu visinu dobiti ili nisu uopće dobitni, odnosno kad ima moć po nekom ključu raspodjeljivati ostvarenu dobit, sindikat se po združenošću i ovlastima je sve više trust.[2]
Sindikat je u većini svojih oblika i načina djelovanja oblik nepoštene trgovačke prakse i narušava kulturu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj se protiv ovakva djelovanja bori Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).[4]
Ostali veći oblici udruživanja poduzeća kojim se utječe na tržišnu utakmicu su kartel, trust i koncern.
Izvori
- ↑ What is a trust cartel syndicate and concern. Types of company associations: cartel, syndicate, trust, concern, holding. Re-import and re-export concepts . Shveyndvrk.ru. Pristupljeno 25. listopada 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Adolf Dragičević: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991. str. 740.-1., ISBN 86-301-0198-9
- ↑ Robert Liefmann: Cartels, Concerns and Trusts, Ontario 2001 [London 1932], p. 65, 194.
- ↑ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja . Narodne novine br. 4/2021., 16. travnja 2021.
| |||||