Shona jezik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Shona jezik (ISO 639-3: sna) jedan je od jezika u Bantu skupini, matični je jezik Shona naroda koji nastanjuje Zimbabve i jug Zambije. U Bocvani je poznat kao zezuru. Dijalekti Shona jezika su karanga (chikaranga), zezuru (chizezuru, bazezuru, bazuzura, mazizuru, vazezuru, wazezuru), korekore (northern shona, goba, gova, shangwe). Ovi dijaleklti imaju i pod-dijalekte, to su: karanga: duma, jena, mhari (mari), ngova, nyubi, govera; korekore: budya, gova, tande, tavara, nyongwe, pfunde, shan gwe; zezuru: shawasha, gova, mbire, tsunga, kachikwakwa, harava, nohwe, njanja, nobvu, kwazwimba (zimba); shona: toko, hwesa.

Shona je jedan od službenih jezika u Zimbabveu zajedno sa engleskim i ndebele jezikom. Ukupan broj govornika u Zimbabveu, Zambiji, Mozambiku i Bocvani procjenjuje se na oko 10.759.200. govornika[1].

Sa standardizacijom Shona jezika započelo se početkom 20.stoljeća dok je taj proces završen u 1950-ima. Prva je pripovijetka na Shona jeziku bila je pripovjetka Feso objavljena 1957. a autor joj je bio Solomon Mutswairo. Moderni Shona jezik nastao je na osnovu Karanga dijalekta.

Pripada podskupini Shona (S.10) i široj skupini Centralnih bantu jezika zone S.[2]

Riječi na Shona jeziku

hrvatski Shona brojevi brojevi na shona jeziku
dobro jutro mangwanani 1 potsi
dobar dan masikati 2 piri
dobro veče manheru 3 tatu
doviđenja chisarai zvakanaka 4 ina
voda mvura 5 shanu
kruh chingwa 6 tanhatu
riba hove 7 nomwe
meso nyama 8 tsere
hladno chando 9 pfumbamwe
toplo kupisa 10 gumi

Izvori

Vanjske poveznice