Servia

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Servia. Za druga značenja pogledajte Prefektura Kozani.
Servia
Σέρβια
Servia
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Zapadna Makedonija
Prefektura Kozani
Stanovništvo 3.540 (2011.)
Visina 604 m
Koordinate 40°18′N 22°47′E / 40.3°N 22.783°E / 40.3; 22.783
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 505 00
Pozivni broj (GR=+30)2461
Registarska oznaka KZ
Službena stranica kozanh.gr
Karta
Servia na karti Grčka
Servia
Servia

Položaj grada na karti Grčke


Servia (grčki: Σέρβια, srpski: Србица) je naseljeno mjesto gradskog tipa u Periferiji Zapadna Makedonija, prefektura Kozani, Grčka.

Od 2011. dio je općine Servia-Velvendo čije je i administrativno sjedište (do tada je pripadalo istoimenoj posebnoj općini Servia). Naselje se nalazi na zapadnim obroncima planine Kambunice, odnosno uz desnu obalu rijeke Bistrice.

Po popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živjelo 3 540 stanovnika.

Povijest

U knjizi O upravljanju carstvom koja se pripisuje bizantskom caru Konstantinu VII. Porfirogenetu iz 10. stoljeća se navodi da su ovaj grad osnovali Srbi. Ivan Tomko Mrnavić u knjizi Život svetog Save spominje da je sveti Sava u ovom gradu bio katolički biskup [1]. Spiridon Gopčević u putopisnoj knjizi Stara Srbija i Makedonija navodi podatak da su u Serviji Srbi pogrčeni, ali da u okolici ima još devet srpskih sela. [2] Antun Radić iz slavenskog hidronima Bistrica (koja teče pored ovog mjesta) konstatira da smo tu još doma (autohtoni). [3] Sveta mučenica Nedjelja je zaštitnica ovog mjesta, po crkvenoj tradiciji.

Izvori

  1. Tomko Mrnavić, Ivan; Veselin Čajkanović (1939). Život Svetoga Save episkopa, sina Simeona Stefana kralja Raške, od Ivana Tomka Mrnavića, str. 11.. Beograd: Srpska kraljevska akademija 
  2. Gopčevič, Spiridon (1890). Stara Srbija i Makedonija, str. 150.. Beograd. https://www.scribd.com/document/88402383/Spiridon-Gop%C4%8Devi%C4%87-Stara-Srbija-i-Makedonija 
  3. Radić, Antun (1904). Dom, br. 11., str. 172, članak: Balkanska politika. Zagreb