Serjania ampelopsis
| Serjania acuta | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Sapindaceae |
| Rod: | Serjania |
| Vrsta: | S. acuta |
| Dvojno ime | |
| Serjania acuta Triana & Planch. | |
Serjania acuta je vrsta penjačice iz porodice Sapindaceae. Raširena je od Meksika preko Srednje Amerike do Venezuele.[1]
Ime
Epitet ampelopsis znači otprilike “nalik lozi” — od grčkog ampelos = loza, vinova loza, i opsis = izgled.
Morfologija
Serjania ampelopsis je poludrvenasta penjačica iz porodice sapindovki. Naraste do 5 m, rjeđe do 8 m duljine. Stabljike su tanke, promjera oko 5 mm, gotovo okrugle ili petero- do šesterorebraste, gole, a mlade stabljike su uglate. U poprečnom presjeku imaju jednu stelu, a srčika je šuplja. Palistići su sitni, deltasti, dugi oko 1 mm, obično obrasli sitnim bjelkastim dlačicama.
Listovi su dvaput trodijelno sastavljeni, veliki oko 11–20 × 12–19 cm. Peteljka nije okriljena, duga je najčešće 2–6 cm. Glavna lisna os može biti okrugla, obrubljena ili usko okriljena. Liske su papiraste do opnaste, lancetaste, eliptične, ovalne ili jajolike, 2–9 cm duge, rjeđe do 12,5 cm, i 1–3,5 cm široke, rjeđe do 7 cm. Završna liska obično je veća od bočnih. Vrh liski je ušiljen ili naglo ušiljen, a osnova sužena, tupa ili zaobljena; bočne liske pri osnovi su kose i kratko peteljčaste. Gornja strana plojke uglavnom je gola, osim malobrojnih dlačica na žilama, te je posuta bjelkastim sluzavim točkicama. Donja strana svjetlija je zbog bjelkastih žljezdastih izraslina, s tamnom mrežom tercijarnih žila, gola ili rijetko obrasla sitnim bjelkastim dlačicama. Rub liski je podvijen, trepavičast, cijel ili udaljeno nazubljen do slabo vijugav.[2]
Cvatovi su dugi 10–20 cm, rjeđe do 35 cm, obično dulji od listova koji ih podupiru. Mogu biti pazušni ili skupljeni u veće cvatne sklopove. Os cvata je gotovo okrugla do uglata, prugasta, gola ili obrasla sitnim bjelkastim povijenim dlačicama. Cinciniji su nasuprotni, gotovo nasuprotni ili izmjenični, najčešće s 4–5 cvjetova, rjeđe do 9. Cvjetne stapke duge su 2–5 mm.[2]
Cvjetovi imaju pet lapova. Vanjski lapovi su jajoliki, dugi 2–3,5 mm, a unutarnji duguljasto jajoliki, dugi 3–5 mm; izvana su obrasli sitnim bjelkastim dlačicama. Latice su bijele, obrnuto jajolike, s noktom, duge 4–5,5 mm, rjeđe do 7 mm. Na unutarnjoj strani imaju sitne papile. Privjesci latica dugi su 3–5 mm, gusto dlakava ruba; središnji su kapuljačasti i završavaju mesnatim krunastim vrhom, dok su bočni asimetrični i povijeni preko žlijezda diska. Disk čine četiri žlijezde. Prašničke niti su rijetko do gusto obrasle sitnim bjelkastim dlačicama, a prašnice su duge oko 0,75 mm. Plodnica je eliptična do duguljasta obrisa, rijetko do gusto dlakava.[2]
Plodovi su jajoliki do duguljasti, papirasti, goli, veliki oko 3–4,2 × 3 cm. Vrh im je urezan, a osnova srcasta. Pretinci su lećasti, spljošteni, s mrežom blago uzdignutih tamnih žila. Krila su gola i blago sužena ispod pretinca. Sjemenke su tamnosmeđe, lećaste, velike oko 6–7 × 5–5,6 mm.[2]
Vrsta je zabilježena u Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu, Boliviji i Argentini. Raste u vlažnim do polusuhim šumama, kao i na otvorenim ili poremećenim staništima, od razine mora do oko 2130 m nadmorske visine. Cvate od travnja do siječnja, a plodi od svibnja do prosinca.[2]
Sinonimi
Heterotipski:
- Serjania areolata Radlk. in Ergänz. Monogr. Serjania: 87 (1886)