Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Septum (stanična biologija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Septini u Saccharomyces cerevisiae (fluorescentna mikrografija)
• zeleno: septini (AgSEP7-GFP)
• crtica ljestvice: 10 μm

Septum u staničnoj biologiji predstavlja novu staničnu stijenku koja nastaje između dviju stanica kćeriju tijekom stanične diobe. [1]

Pojavljuje u završnim diobenim fazama. Kod binarne diobe, uvlači se stanična membrana i stanična stijenka i tad nastaje septum. [1]

Prema septumu nazivaju se septini, skupina bjelančevina koja vezuje gvanozin trifosfat, a nalazi se u eukariotskim stanicama gljiva i životinja te kod nekih zelenih alga.[2][3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Vježba 8 - Mitoza, Prokarioti, str. 144. PBF
  2. Weirich CS, Erzberger JP, Barral Y (2008). "The septin family of GTPases: architecture and dynamics". Nat. Rev. Mol. Cell Biol. 9 (6): 478–89. doi:10.1038/nrm2407. PMID 18478031.
  3. Douglas LM, Alvarez FJ, McCreary C, Konopka JB (2005). "Septin function in yeast model systems and pathogenic fungi". Eukaryotic Cell 4 (9): 1503–12. doi:10.1128/EC.4.9.1503-1512.2005. PMC 1214204. PMID 16151244.
Sadržaj