Septum (stanična biologija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Septini u Saccharomyces cerevisiae (fluorescentna mikrografija)
• zeleno: septini (AgSEP7-GFP)
• crtica ljestvice: 10 μm

Septum u staničnoj biologiji predstavlja novu staničnu stijenku koja nastaje između dviju stanica kćeriju tijekom stanične diobe. [1]

Pojavljuje u završnim diobenim fazama. Kod binarne diobe, uvlači se stanična membrana i stanična stijenka i tad nastaje septum. [1]

Prema septumu nazivaju se septini, skupina bjelančevina koja vezuje gvanozin trifosfat, a nalazi se u eukariotskim stanicama gljiva i životinja te kod nekih zelenih alga.[2][3]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 Vježba 8 - Mitoza, Prokarioti, str. 144. PBF
  2. Weirich CS, Erzberger JP, Barral Y (2008). "The septin family of GTPases: architecture and dynamics". Nat. Rev. Mol. Cell Biol. 9 (6): 478–89. doi:10.1038/nrm2407. PMID 18478031.
  3. Douglas LM, Alvarez FJ, McCreary C, Konopka JB (2005). "Septin function in yeast model systems and pathogenic fungi". Eukaryotic Cell 4 (9): 1503–12. doi:10.1128/EC.4.9.1503-1512.2005. PMC 1214204. PMID 16151244.