Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije

Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (skr. SUBNOR) bila je jedna od društveno-političkih organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ).

Povijest

Savez boraca narodnooslobodilačkog rata (Jugoslavije; skr. SBNOR odn. SBNORJ; naziv na makedonskom: Сојуз на борците од народноослободителната војна, skr. СБНОВ) osnovan je u Beogradu 30. IX. 1947. godine kao društveno-politička organizacija koja je okupljala sve borce Narodnooslobodilačkog rata (NOR), sudjelovala u borbi za izgradnju socijalizma i za očuvanje tekovina NOB-a.

Na IV. kongresu 29-30. VI. - 1. VII. 1961. godine, spajanjem Saveza boraca NOR, Saveza ratnih vojnih invalida Jugoslavije i Udruženja rezervnih oficira i podoficira, nastao je Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (SUBNOR). Od VI. kongresa SUBNOR-a, zbog specifičnih zadataka, "Savez rezervnih vojnih starešina Jugoslavije" (SRVSJ; ranije Udruženje rezervnih oficira i podoficira) djelovao je kao posebna organizacija.

SUBNOR se formirao na teritorijalnom principu (naselje, selo, grad) po odluci općinske skupštine, odnosno općinskog odbora SUBNOR-a. Najviši organi Saveza boraca, počevši od udruženja pa do Saveza, bile su skupštine udruženja (općinskih SUBNOR, SUBNOR pokrajine, republičkih organizacija), odnosno Kongres Saveza udruženja boraca NOR Jugoslavije.

Članstvo u boračkim organizacijama bilo je dobrovoljno i pojedinačno, a član je mogao biti svaki građanin Jugoslavije koji je sudjelovao u NOP-u, bio u zatvoru, internaciji ili na prinudnom radu zbog pomaganja NOP-u, bio zarobljen, a u zarobljeništvu se opredijelio za NOP i svojim držanjem i radom zalagao za ostvarenje ciljeva NOP. Član je mogao biti i svaki građanin Jugoslavije koji se izvan zemlje s oružjem u ruci borio protiv fašizma, te bivši sudionici građanskog rata u Španjolskoj, pokreta otpora u Francuskoj i dr. Sedamdesetih godina 20. stoljeća SUBNOR je imao oko 1.000.000 članova.

Nakon raspada Jugoslavije 1991. godine i SUBNOR je prestao postojati u dotadašnjem obliku. U novonastalim državama dotadašnje republičke organizacije SUBNOR-a nastavile su djelovati ili pod istim nazivom (npr. u Srbiji) ili su promijenile naziv i / ili organizacijski oblik.

Pravni slijednik u Hrvatskoj

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) je pravni slijednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H) osnovanog 16. svibnja 1948.,Na Skupštini održanoj 16. travnja 1992. promijenio ime u Savez antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SAB RH). Na Skupštini 1997. mjenja ime u "Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SAB H)". Na Skupštini održanoj 2002. u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH).

Predsjednici

Josip Broz Tito, od 1947. do 1951.
Aleksandar Ranković, od 1951. do 1963.
Đuro Pucar Stari, od 1963. do 1969.
Čedo Kapor, od 1969. do 1974.
Kosta Nađ, od 1974. do 1981.
Mito Dimitrijevski, od 1981. do 1982.
Vladimir Šćekić, od 1982. do 1983.
Bojan Polak, od 1983. do 1984.
Ilija Đukić, od 1984. do 1985.
Mihailo Švabić, od 1985. do 1986.
Rudi Kolak, od 1986. do 1987.
Bogdan Pecotić, od 1987. do 1988.
Petar Matić Dule, tijekom 1988.
Milan Pribić, od 1988. do 1989.
Risto Džunov, od 1989. do 1990.
Radomir Vukosavović, od 1990. do 1991.

Povezani članci

Izvori

"Mala enciklopedija Prosveta", Beograd, 1978, 2. tom (str. 82-83)
Istorijski arhiv Sarajevo
Josip Zidar: "Rečnik jugoslovenskih skraćenica", Beograd, 1971.
Feljton Dokumenti SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu, Glas Koncila, br. 03/2006, 04/2006, 05/2006.