Satyendra Nath Bose
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik
Satyendra Nath Bose (Kalkuta, 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar. Diplomirao na Sveučilištu u Kalkuti, radio na sveučilištima u Dhaki (od 1921. do 1945.) i Kalkuti (od 1915. do 1921. i od 1945. do 1956.). Godine 1924. napisao čuveni članak o statistici fotona u kojem je izveo Planckov zakon zračenja crnog tijela. Nakon toga rada surađivao s A. Einsteinom. Ishod suradnje je Bose-Einsteinova statistika. Čestice kojima se ponašanje opisuje tom statistikom imaju cjelobrojni spin i nazivaju se bozoni. Član je Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1958. [1]
Bose-Einsteinova statistika
Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante. Raspodjela čestica po energijskim stanjima opisuje se matematičkom jednadžbom:
- [math]\displaystyle{ n_i = \frac {1} {e^{\frac {E_i -\mu} {k \cdot T}} - 1} }[/math]
gdje je: Ei - energija stanja, μ - kemijski potencijal (energija potrebna da se sustavu pridruži dodatna čestica), k - Boltzmannova konstanta i T - termodinamička temperatura. Ispod neke kritične temperature gotovo sve čestice zauzimaju jedno (najniže) energijsko stanje (Bose-Einsteinova kondenzacija), a na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na normalnim temperaturama raspodjela poprimila oblik Boltzmannove raspodjele.
Bozon
Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici. Skupini bozona pripadaju fotoni, gluoni, W-bozoni, Z-bozoni, Higgsovi bozoni, gravitoni, mezoni i složenije čestice koje sadrže parni broj fermiona, na primjer jezgre deuterija (²H) jer imaju spin 1 i jezgre helija (4He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji temeljnih međudjelovanja.