Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sarajevo u Austro-Ugarskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Upravna podjela BiH u Austro-Ugarskoj

Područje grada Sarajeva prema upravnoj podjeli BiH u Austro-Ugarskoj bilo je posebno upravno područje.

Zakonski ga je regulirao austro-ugarski Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom koji su parlamenti Austrije i Ugarske donijeli 1880. godine. U početku je na čelu Bosne i Hercegovine bio general Josip Filipović, a 1882. godine uvedena je civilna uprava. Zbog dogovora na Berlinskom kongresu o zadržavanju vrhovne sultanove vlasti, ali i zbog dualističkog ustroja Monarhije, Bosna i Hercegovina nije pripojena ni austrijskom ni ugarskom dijelu, nego je nad njom uspostavljena zajednička vlast, kondominij i pretvorila je Bosnu i Hercegovinu u protektorat. I nakon aneksije BiH ostala je kondominijem.

Grad Sarajevo je bilo je izdvojeno iz nadležnosti okružne oblasti i kotarskog ureda. U samom Sarajevu bilo je sjedište Sarajevskog okruga i kotarske oblasti. Posebna uprava grada Sarajeva imala je propagandnu ulogu radi pokazivanja uspješne austro-ugarske uprave u modernizaciji Bosne i Hercegovine. Gradsku upravu grada Sarajeva činilo je Gradsko vijeće, čije je izvršno tijelo bilo gradsko poglavarstvo. Zemaljska Vlada Bosne i Hercegovine imala je svog povjerenika za glavni zemaljski grad Sarajevo, kojem su povjerili upravu javne sigurnosti i reda (policijske ingerencije) te nadzor nad radom Gradskog poglavarstva i Gradskog vijeća. Vladin je povjerenik bio zajednički predstavnik najviše vlasti u zemlji.[1]

Godine 1900. Sarajevo je uz Mostar, Banju Luku i Dolnju Tuzlu bio jedini grad u BiH s više od 5000 stanovnika. Od 1881. godine sjedište bosanskog biskupa je u Sarajevu. Prema popisu stanovništva 16. lipnja 1879. u Sarajevu je živjelo 21.377 stanovnika.[2]

Izvori

  1. Mirko Pejanović: Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u XX stoljeću, Ifimes. Objavljeno u časopisu za društvena pitanja „Pregled“ u Sarajevu, broj 03/2014. Pristupljeno 4. svibnja 2017. (boš.)
  2. (): Bosnien-Herzegowina - Kronland der k. u. k. Monarchie, Deutsche Schutzgebiete. Pristupljeno 5. svibnja 2017. (njemački)
Sadržaj