| Santiago Santiagu São Tiago | |
|---|---|
 | |
| Podatci | |
| Smještaj | Atlantik |
| Otočna skupina | Zelenortski otoci |
| Koordinate | 15°06′N 23°62′W / 15.1°N 24.033°W |
| Država | Zelenortska Republika |
| Glavno naselje | Praia |
| Površina | 991[1] km2 |
| Broj stanovnika | 266 161 |
| |
Santiago ili Santiagu kako ga zovu domaćini (portugalski: São Tiago = sv. Jakov) je najveći i najnaseljeniji otok Zelenortskog otočja od 266 161 stanovnika.[1]
Povijest
Santiago je otkrio portugalski pomorac António da Noli oko 1460., on je izgradio prvu utvrdu za smještaj malog garnizon]]a kod današnjeg naselja Cidade Velha, tada znanog kao Ribeira Grande (to je najstarije naselje na otočju). Trgovina robovima iz obližnje Afrike pretvorila je Cidade Velhu u drugi najbogatiji grad tadašnjeg portugalskog carstva. Mali Portugal nije bio u stanju na dulje vrijeme zaštititi svoje kolonije, tako da su engleski, nizozemski, francuski i španjolski trgovci preuzeli tu trgovinu, a otok postao meta gusarskih napada i pljački. Zbog gusarskog napada na tadašnju prijestolnicu Cidade Velha - 1712., ona je premještena u Praiu. Otočno stanovništvo je bilo u vrlo nepovoljnom položaju za vrijeme portugalske kolonijalne vlasti, tako da je na valu oslobodilačkih pokreta u Africi, masovno podržalo lidera Amílcara Cabrala i Afričku partiju za nezavisnost Gvineje i Zelenortskog otočja 1975.
Zemljopisne i klimatske značajke
Santiago leži između otoka Maio (40 km zapadno) i Fogo (50 km istočno), u otočnoj skupini Ilhas do Sotavento (Privjetrinski otoci, južna otočna skupina) udaljen 640 km od afričke obale. [1]
Santiago je najveći otok Zelenortskog otočja, sa površinom od 991 km2. [1]To je vrlo brdovit otok, nešto malo manje na jugoistoku. Visoke planine u unutrašnjosti su blagodet Santiaga jer tu ima više oborina i vlage potrebne za rast usjeva. Najveći grad na otoku je Praia, na jugoistočnoj obali, ona je i najveći grad otočja i glavni grad države. Ostali veći otočni gradovi su Cidade Velha, 15 km zapadno od Paie, prva prijestolnica otočja, Assomada, 60 km sjeverno i Tarrafal na sjeveru otoka udaljen 75 km od Praie.
Otok je dug 75 km u smjeru sjever - jug, a širok 35 km u smjeru istok - zapad. Najviši vrh - Pico da Antónia (1394 m). [1] nalazi se gotovo u sredini otoka, na sjeveru se proteže planinski masiv Serra de Malagueta (1064 m).
Zelenortski otoci su vrlo degradirani, intezivnom sječom šumskog pokrova u svojoj prošlosti. Zbog blizine Sahare, većina otoka je vrlo suha, ali na otocima sa visokim planinama kao što je Santiago i udaljenijim od vrele afričke obale, vlažnost je znatno veća, a to je pogodovalo rastu prašuma, koje su danas vrlo degradirane zbog ljudske aktivnosti. Sjeveroistočni obronci visokih planina često dobivaju dosta kiše, a jugozapadne padine ne, to je zato što je taj dio otoka viši, pa se na tim visinama kondenzirana para ohladi i padne kao kiša ili rosa.
Administrativna podjela
Otok je administrativno podjeljen na 9 općina (contea) to su;
Privreda
Santiago ima najrazvijeniju poljoprivrednu proizvodnju u Zelenortskom otočju, proizvodi se; kukuruz, banane, kava, šećerna trska i tropsko voće. [1] Pored poljoprivrede važno je i ribarstvo. U gradu Praji ima nešto manjih industrijskih pogona za preradu ribe, prehrambene proizvode i građevinski materijal, on ima i veliku morsku luku i Međunarodni aerodrom Francisco Mendes (nedavno obnovljen i proširen) koji je sjedište domaćeg avioprijevoznika TACV (Transportes Aéreos de Cabo Verde). [2] Planira se izgradnja nove trgovačke luke u gradu Tarrafalu, na sjeverozapadnoj obali otoka. [1]