Sankt Pölten

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sveti Hipolit
Sankt Pölten
Panorama (2013.)
Panorama (2013.)
Panorama (2013.)
Zastava Svetog Hipolita
Zastava		 Službeni pečat Svetog Hipolita
Pečat
Grb Svetog Hipolita
Grb
Država Austrija
Savezna država Donja Austrija
Kotar statutarni grad;
administrativni centar kotara Sankt Pölten-Land
Nazvan po Hipolit Rimski
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 53.445[1]
Službena stranica http://www.st-poelten.gv.at/

Sankt Pölten ili St. Pölten (hrv. Sveti Hipolit, skraćeno Sv. Hipolit) je statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Donje Austrije. U gradu živi 53.445 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi]

Sankt Pölten leži na obalama rijeke Traisen, 60 kilometara zapadno od Beča, između padina Alpa i Dunava.[2]

Povijest[uredi]

Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.

Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.

U doba ratova s Turcima, gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.

S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.

Demografije[uredi]

Po procijeni iz 2016. godine, u gradu je živjelo 53.445 stanovnika.[3] Prije više od jednog stoljeća, grad je imao 20.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. stoljeća grad je brzo porastao tako da je do 1970-ih godina prešao 50.000 stanovnika. Posljednjih desetljeća grad demografski sporije raste, jer su se tijekom ovih vremena razvila predgrađa.

Stanovništvo kroz povijest[uredi]

<timeline> Colors= 

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)

ImageSize = width:1000 height:400 PlotArea = left:50 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:55000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:5000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

PlotData= 

 color:skyblue width:40 shift:(-20,-15) fontsize:M anchor:till
bar:1391. from:0 till: 3500 text:_3500
bar:1499. from:0 till: 3600 text:_3600
bar:1797. from:0 till: 3891 text:_3891
bar:1812. from:0 till: 4283 text:_4283
bar:1848. from:0 till: 4540 text:_4540
bar:1869. from:0 till:14470 text:14.470
bar:1880. from:0 till:16963 text:16.963
bar:1890. from:0 till:19184 text:19.184
bar:1900. from:0 till:24507 text:24.507
bar:1910. from:0 till:35648 text:35.648
bar:1923. from:0 till:40574 text:40.574
bar:1934. from:0 till:46304 text:46.304
bar:1939. from:0 till:48583 text:48.583
bar:1951. from:0 till:44005 text:44.005
bar:1961. from:0 till:46520 text:46.520
bar:1971. from:0 till:49664 text:49.664
bar:1981. from:0 till:50419 text:50.419
bar:1991. from:0 till:50026 text:50.026
bar:2001. from:0 till:49121 text:49.121
bar:2011. from:0 till:51956 text:51.956
bar:2016. from:0 till:53445 text:53.445

TextData= 

fontsize:M pos:(40,20)
text:"Izvor: Statistik Austria"

</timeline>

Znamenitosti i kultura[uredi]

Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti katedralu, koja je izvorno bila samostanska crkva i renesansnu gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u 18. stoljeću. Zatim samostan Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer, djela lokalnog arhitekta Jakoba Prandtauera (1660. – 1726.), Biskupsku palaču (1636. – 1653.), franjevačku crkvu (1757. – 1768.) i augustinski samostan u obližnjem Herzogenburgu.[2]

Privreda i transport[uredi]

Sankt Pölten je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.[2]

Politika[uredi]

Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).

Galerija[uredi]

  • Centar grada
    Centar grada
  • Katedrala
    Katedrala
  • Landhaus
    Landhaus
  • Festspielhaus
    Festspielhaus
  • Toranj "Klangturm"
    Toranj "Klangturm"

Izvori[uredi]

  1. ↑ 1,0 1,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ 2,0 2,1 2,2 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ Statistik Austria: Bevölkerung zu Jahresbeginn 2002-2017 nach Gemeinden (Gebietsstand 1. Januar 2017)

    • Vanjske poveznice[uredi]


    v • r • u
    Kotari i statutarni gradovi u Donjoj Austriji
    GradoviPoložaj savezne države Donje Austrije u Austriji
    Kotari
    Bivši kotari
    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sankt_Pölten&oldid=365477"