Salinan Indijanci
Salinan je pleme, jezik i jezična porodica američkih Indijanaca, dio Velike porodice Hokan, čiji se teritorij nalazi poglavito u kalifornijskim okružjima Monterey and San Luis Obispo, od rijeke Salinas do blizu Soledada. Salinan Indijanci sastoje se od 3 glavne skupine, to su: Antoniaño sa misije San Antonio (imali su 9 sela), Migueleño (4 sela) sa misije San Miguel i Playaño sa obale, sa 4 sela. Podaci o lokalnim skupinama Salinana prilično su oskudni, osim da su govorili s tri različita dijalekta.
Ime
Ime Salinan došlo je po rijeci Salinas, uz koju se nalazila većina njihovog teritorija.
Povijest
Kada je 1542. Cabrillo istraživo obalu izjavio je da je nenaseljena. Prvi izvještaj o njima potječe 1602. od Vizcaina koji susreće neke od njih u kanuu od trske. Tek 1769. Portola koji posjećuje ovaj kraj nailazi na njih, nabrojavši ih 1.050, no to nisu bili svi. Iduće se godine (1770) utemeljuje se misija u Soledadu, a 1771. i misija San Antonio de Padua za Indijance Antoniaño, čija je populacija tada iznosila 1.124. Dvadeset-šest godina kasnije (1797) utemeljena je i misija San Miguel Arcangel na kojoj su se naselili Migueleño. Na ovim misijama pokršteno je preko 4.000 Indijanaca, a među njima bilo je i Yokuta (pleme Tache ili Telami).
Tijekom misionarskog života Salinanima uveliko opada broj. Ranih prvih godina 19. stoljeća pogađaju ih epidemije pneumonije i difterije (1802.) i ospica 1806. Konačnu propast doživljavaju 1850. najezdom naseljenika. Od njih 700 (1831.), preostalo ih je 1880. tek 12; 50 (1900.) 16 (1910.) i 50 (2000.).
Danas Salinani žive organizirani u dva plemena, to su Salinan Nation, sa središtem u San Joseu, i Salinan Tribe Of Monterey County, čije je plemensko sjedište u Concordu.
Kultura
Salian Indijanci bili su polusjedilački lovci, sakupljači više nego ribari, napose je bilo zastupljeno sakupljanje i sjemenja trave i žira. Kuće su bile od trave i granja. Za mrvljenje sjemenja i žira koristili su se kameni avani. O religiji je malo poznato, osim da su se orao, kojot i kolibrić smatrali stvaraocima. Košaraštvo od trske-tule, košare su korištene i za kuhanje hrane uz pomoć užarenog kamenja ubačenog u vodu; spaljivanje mrtvih; parne kupelji (temescal).
Danas
Prema Proeberu (1925.) Salinani su 1770. imali oko 3.000 duša, da bi ih 1910. preostalo tek 16. Prema mišljenjima NAHDB-a 2000. ih ima oko 50.
Vanjske poveznice
|
|