Sakara

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Karta Sakare

Sakara (arapski: سقارة) je veliko drevno groblje u Egiptu, oko 30 km južno od suvremenog Kaira i pokriva područje veličine 7 x 1,5 km. U njemu se nalazi najstarija sačuvana stepenasta piramida na svijetu. Zbog toga je 1979. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, piramidama u Gizi i nekropolama u Abusiru (sjeverno od Sakare) i Dahšuru (južno od Sakare).

Za riječ Sakara se dugo mislilo da se izvodi od imena egipatskog pogrebnog boga Sokara, no vjerojatnije je kako ono dolazi od lokalnog berberskog plemena Beni Sakar ("Sinovi Sakare") koji nisu autohtoni stanovnici tog područja i teško je povjerovati da su se nazvali po egipatskom bogu koji je bio gotovo nepoznat do arheoloških istraživanja u 20. stoljeću.

Opis

Sjedeći pisar, slavna skultura iz 4. dinastije pronađena u Sakari (Louvre)

Dok je Memfis bio glavni grad drevnog Egipta, Sakara je služila kao njegova nekropola. Iako najstariji grobovi plemića u Sakari datiraju iz prve dinastije, tek su se za vrijeme druge dinastije tamo počeli pokapati prvi kraljevi. To su mastabe, grobnica od kojih su se razvile piramide. S obzirom da je veći dio nekropole prekrio pijesak, mnogi od tih objekata su dobro očuvani.

No, najvažniji objekt datira iz treće dinastije, a to je stepenasta piramida faraona Džozera. Uz nju se na ovom području nalazi još 16 piramida različitih stanja očuvanosti. Iako su je zasjenili kraljevski grobovi u Gizi, a kasnije i Dolina kraljeva u Tebi, ostao je važen kompleks za manje pogrebe i ceremonije raznih kultova preko 3000 godina, sve do ptolomejskih i rimskih vremena. Jedno od najvećih svetišta 19. dinastije (13. stoljeće pr. Kr.) bio je Apisov serapeum koji je dao izgraditi sin Ramzesa II., Khaemveset.