Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Safet Pašalić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Safet Pašalić
Safet Pašalić

1. ravnatelj Narodnog kazališta Mostar
trajanje službe
12. srpnja 1949. – 01. veljače 1952.
Rođenje 14. kolovoza 1907., Brčko
Smrt 15. kolovoza 1987., Sarajevo
Zanimanje glumac

Safet Pašalić (Brčko, 14. kolovoza 1907. - Sarajevo, 15. kolovoza 1987.), bosanskohercegovački glumac.

Životopis

Safet Pašalić je rođen u Brčkom, 1907. godine. Nakon gimnazijskog obrazovanja upisao je Trgovačku akademiju u Brčkom. Gostovanje trupe Miše Miloševića u rodnom gradu omogućit će mu prve korake na pozornici, koje će ostvariti kreirajući malu ulogu Komesara u Totovom komadu Seoska lola.

Safet Pašalič je potom igrao u trupi Stojana Živanovića, pa potom Roberta Matijevića – Mateka, ali je svoj razvoj vezao i za Putujuće kazalište Bore Danitija. U tom periodu Pašalić biva tražen kao tražen glumac. Provodi šest godina u različitim putujućim družinama, a prvi stalni teatarski angažman dobiva 1935. godine u Narodnom kazalištu u Skoplju. Narednu godinu provodi u teatru na Cetinju, a potom slijede angažmani u Banjoj Luci i Novom Sadu. U Novom Sadu Pašalić pokazuje kvalitete izrazito karakternog glumca.

Ulogom u predstavi Ismet i Almasa 1941. godine Pašalić je startao kao glumac u Kući na Obali. Tijekom Drugog svjetskog rata ostvaruje uloge u Narodnom kazalištu u Sarajevu, u predstavama: Večera u dvoje, Dva Morića – dva Pašića, Dva načelnika, Učene žene, Dugonja, Trbonja i Vidonja, Mali ljudi, Čarlijeva tetka... Bio je prvi bosanskohercegovački glumac koji je odigrao lik Shakespeareovog Hamleta. Ovu predstavu, u kojoj je Pašalić briljirao kao danski kraljević režirao je Branko Gavella.

Godine 1949. Pašalić odlazi u Mostar i osniva Oblasno Narodno kazalište, u kojem biva angažiran kao intendant, glumac i redatelj. Pašalić će svoju teatarsku misiju u Mostaru završiti 1952., upravo u godini kada Mostar dobiva novu kazališnu zgradu...

Godine 1958. Pašaliću se ukazuje čast da na temelju njegovog dotadašnjeg literarnog rada postane članom Udruge književnika Bosne i Hercegovine. Njegov dramatičarski rad u počecima je vezan za stvaranje dramskih tekstova sa Miodragim Žalicom. Tako će nastati drame Rt prema mjesečini, Glumci i rode i Sviće ugašeni dan. On je napisao i libreto za prvi bosanskohercegovački balet, a prema poetskoj prozi Hamze Hume Grozdanin kikot.[1]

Umro je u Sarajevu 1987. godine. Danas se njegovim imenom zovu ulice u Brčkom i Sarajevu.

Filmografija

  • 1975 - Sarajevski atentat
  • 1974 - Derviš i smrt
  • 1973 - Pjegava djevojka
  • 1969 - To
  • 1955 - Hanka
  • 1954 - Stojan Mutikaša

Nagrade

Izvori

Vanjske povezice