Sabin Cvjetković
| Njegova preuzvišenost Sabin Cvjetković O.F.M. | |
|---|---|
| trebinjsko-mrkanski biskup | |
| Crkva | Katolička Crkva |
| Imenovan | 16. rujna 1647. |
| Služba završila | 24. prosinca 1661. |
| Prethodnik | Krizostom Antić |
| Nasljednik | Scipion de Martinis |
| Redovi | |
| Posvećenje | 22. rujna 1647. posvetitelj Vincenzo kard. Maculani |
| Osobni detalji | |
| Rođen | 1580. Dubrovnik |
| Umro | 24. prosinca 1661. Dubrovnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolik |
Sabin Cvjetković O.F.M. (tal. Savino Floriani; Dubrovnik, 1580. – Dubrovnik, 24. prosinca 1661.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1647. do 1661.
Životopis
Sabin je rođen 1580. godine. Krsno ime mu je bilo Mihovil.[1][2] Osnovnu školu završio je u Dubrovniku.[3] Tu je posato članom Franjevačke provincije u istom gradu. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Bresci, Milanu i Rimu.[4] Kao profesor je predavao na raznim učilištima u Italiji. Godine 1612. bio je profesor, tzv. generalni lektor, teološkog učilišta u napuljskom franjevačkom samostanu Santa Maria Nova.[5] Po povratku u Dubrovnik nastavlja predavati teologiju.[6] Tri je puta obnašao dužnost provincijala Dubrovačke provincije (1616.–1620.; 1628.–1631.; 1640.–1643.),[7] a 1625. izabran je za generalnoga definitora franjevačkog reda.[8]
Dubrovački ga Senat, 14. veljače 1647., predlaže, a papa Inocent X., 16. rujna iste godine, potvrđuje za trebinjsko-mrkanskog biskupa.[9] Zaređen je u Bazilici sv. Marije od nebeskog oltara, 22. rujna 1647. godine.[10] Glavni posvetitelj bio mu je Vincenzo kard. Maculani.[11] Zbog straha od Turaka, uskoka i hajduka, za 14-godišnje uprave, nije nikada stupio na tlo Trebinjske biskupije.[12] Ipak, uspio je održavati veze s dvojicom župnika iz Ravnog i Graca.[13] Povremeno je stanovao na Mrkanu, ali je zbog čestih pljački otoka za vrijeme Kandijskoga rata više vremena provodio u Dubrovniku nego na Mrkanu.[14] U izvješću iz 1659., Cvjetković piše Kongregaciji Koncila kako su hajduci/gusari za vrijeme Kandijskoga rata temeljito opustošili biskupovu kuću i crkvu na Mrkanu.[15]
Zbog Cvjetkovićeva pretežnoga boravka u Dubrovniku, a ne na prostoru svoje biskupije, Sveta Stolica je zatražila od njegova nasljednika, biskupa Scipiona de Martinisa, da prije negoli preuzme upravu nad biskupijom, položi zakletvu da će stanovati na prostoru vlastite biskupije.[16]
Umro je u Dubrovniku, 24. prosinca 1661.[17] Pokopan je u apsidalnom koru samostanske crkve Male braće u Dubrovniku.[18][19]
Izvori
Literatura
Knjige
authorlinkČlanci
- • Nepoznat parametar:
authorlink
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarpublishernije dopušten u klasijournal
• Parametarlocationnije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - • Nedostaje obavezni parametar:
journal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarpublishernije dopušten u klasijournal
• Parametarlocationnije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
Mrežna sjedišta
- • Nepoznat parametar:
preuzeto
• Nepoznat parametar:jezik
• Nepoznat parametar:web_stranica
• Nepoznat parametar:ref
| Titule u Katoličkoj crkvi | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Krizostom Antić |
Biskup trebinjsko-mrkanski 1647.–1661. |
Nasljednik Scipion de Martinis |
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Lešić 1998.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Lešić 1998.
- ↑ Lešić 1998.
- ↑ Lešić 1998.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Catholic Hierarchy.
- ↑ Catholic Hierarchy.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Krešić 2015, str. 36–37.
- ↑ Krešić 2015, str. 36–37.
- ↑ Krešić 2015, str. 36–37.
- ↑ Perić 2000, str. 24.
- ↑ Lešić 1998.
- ↑ Perić 2000, str. 24.