 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Rusko-arapski rat nafte 2020. godine ili Rat oko cijena nafte trenutačni je događaj izazvan stanjem pandemije koronavirusa i Velikoga zatvaranja.
Pozadina
Počevši od 2014., američka proizvodnja nafte iz škriljaca povećala je svoj tržišni udio; Kako su ostali proizvođači nastavili proizvoditi naftu,[1][2] cijene su se srušile s iznad 114 USD za barel u 2014. na oko 27 USD u 2016. U rujnu 2016, Saudijska Arabija i Rusija dogovorile su se suradnju u upravljanju cijenama nafte, stvarajući neformalni savez proizvođača OPEC-a i proizvođača izvan OPEC-a koji je nazvan "OPEC +." Do siječnja 2020. OPEC + smanjio je proizvodnju nafte za 2,1 milijuna barela dnevno (bpd), a Saudijska Arabija je napravila najveće smanjenje proizvodnje.
8. ožujka 2020. Saudijska Arabija pokrenula je cjenovni rat s Rusijom, omogućivši 65% kvartalni pad cijene nafte. Tijekom nekoliko tjedana cijene američke nafte dvosmisleno pale su za 34%, sirova nafta pala za 26%, a nafta Brent pala je za 24%. Rat cijena je pokrenut prekidom dijaloga između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusije zbog predloženih smanjenja proizvodnje nafte usred pandemije koronavirusa 2019. Rusija je napustila sporazum, što je dovelo do pada saveza OPEC +. Cijene nafte već su pale od 30% od početka godine zbog pada potražnje. Rat cijena je jedan od glavnih uzroka i posljedica trenutno globalnog pada burze.[3]
Kao rezultat pandemije koronavirusa za razdoblje 2019–20. Pala je proizvodnja tvorničke proizvodnje i potražnje, što je smanjilo i ukupnu potražnju za naftom i uzrokovalo pad cijena nafte. Dana 15. veljače 2020. Međunarodna agencija za energetiku objavila je da će rast potražnje pasti na najnižu stopu od 2011. godine, s rastom pada za 325.000 barela dnevno, na 825.000 barela dnevno, a smanjenjem potrošnje za 435.000 barela dnevno. Iako je potražnja za naftom općenito padala, pad potražnje na kineskim tržištima, najveći od 2008., pokrenuo je samit OPEC-a u Beču 5. ožujka 2020. Na summitu je OPEC pristao smanjiti proizvodnju nafte za dodatnih 1,5 milijuna barela dnevno. kroz drugi tromjesečje (ukupno smanjenje proizvodnje od 3,6 milijuna bpd od prvobitnog sporazuma iz 2016.), s tim da bi grupa trebala pregledati politiku 9. lipnja na sljedećem sastanku. OPEC je pozvao Rusiju i ostale članove OPEC-a koji nisu OPEC + da se pridržavaju odluke OPEC-a. Rusija je 6. ožujka 2020. odbila zahtjev, označivši kraj neslužbenog partnerstva, a cijene nafte pale su 10% nakon najave.[4][5]
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
- ↑ "Saudi Arabia's Oil Price 'Manipulation' Could Sink The Russian Economy". Business Insider. 13. listopad 2014.. https://www.businessinsider.com/russia-saudi-arabia-and-oil-prices-2014-10
- ↑ "Stakes are high as US plays the oil card against Iran and Russia". The Guardian. 9. studeni 2014.. https://www.theguardian.com/business/economics-blog/2014/nov/09/us-iran-russia-oil-prices-shale
- ↑ "OPEC and how it has dealt with oil price crashes". 12. ožujak 2020.. https://www.msn.com/en-gb/finance/other/opec-and-how-it-has-dealt-with-oil-price-crashes/ar-BB1162HQ Pristupljeno 12. ožujak 2020.
- ↑ "Oil plunges 10% after Opec deal collapses" (engl.). BBC News. 6. ožujak 2020.. https://www.bbc.com/news/business-51774622 Pristupljeno 10. ožujak 2020.
- ↑ Reed, Stanley (6. ožujak 2020.). "Oil Prices Nose-Dive as OPEC and Russia Fail to Reach a Deal" (engl.). The New York Times. ISSN 0362-4331. https://www.nytimes.com/2020/03/06/business/opec-oil-prices-russia.html Pristupljeno 11. ožujak 2020.