Ruska ofenziva na Donbas 2022.

Ruska ofenziva na Donbas
sukob: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Karta rata u istočnoj Ukrajini
Vrijeme 18. travnja 2022. - danas Mjesto Donbas, Ukrajina (bojišnica Rubižne - Izjum - Huljajpole - Mariupolj) Ishod U tijeku Casus belli Ruska invazija na Ukrajinu 2022.
Sukobljene strane
Ukrajina	Rusija
Zapovjednici
Volodimir Zelenskij Valerij Zalužnijj	Vladimir Putin Aleksandr Dvornikov Ramzan Kadirov
Postrojbe
Oružane snage Ukrajine Ukrajinska vojska Teritorijalna obrana Ukrajine	Oružane snage Ruske Federacije Paravojska Donjecke Narodne Republike Paravojska Luganske Narodne Republike Wagner grupa: Sirijski plaćenici Libijski plaćenici
Jačina
minimalno 10 brigada ukopanih duž linije razdvajanja	76 bojnih taktičkih skupina (oko 76 000 ljudi) Između 10 i 20 tisuća libijskih, sirijskih i dr. plaćenika
Gubitci
nepoznato	nepoznato

Ruska ofenziva na Donbas je bitka u tijeku, koja je počela 18. travnja 2022., a koja se odvija u sklopu Invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Do ofenzive je došlo nakon povlačenja Ruske vojske iz Bitke za Kijev 31. ožujka, te kasnijeg pregrupiranja ruskih snaga sjeverno od grada Harkiva i Donbasa.

Kontekst

Nakon što ruske snage u početnoj fazi rata nisu ostvarile svoje ciljeve u Bitci za Kijev, rusko se vodstvo odlučilo za redefiniranje ratnih ciljeva u Ukrajini, te je počelo s regrupiranjem snaga oko prostora Donbasa kako bi tamo krenuli u novu ofenzivu. Prema pisanju nekih svjetskih medija, ovim potezom Rusi su željeli simbolički završiti rat prije početka tradicionalne svibanjske Parade pobjede na Crvenog trgu, kako bi Moskva svoje ratne napore u Ukrajini prikazala uspješnima, unatoč ranijim neuspjesima. Prema pisanju svjetskih medija Rusi ovom ofenzivom teže ostvariti četiri cilja:

1. Zauzeti cijelu Donjecku i Luhansku oblast
2. Uspostaviti kopnenu povezanost s Krimom, pri čemu je važna točka grad Mariupolj u kojem se još uvijek vode borbe s ukrajinskim snagama, predvođenim Bojnom Azov i Ukrajinskim mornaričkim pješaštvom
3. Uspostaviti kontrolu nad Hersonskom oblasti kako bi se osiguralo snabdijevanje krimskog poluotoka vodom
4. Zauzeti dodatni teritorij kojim bi se zatim moglo trgovati u predstojećim pregovorima s Kijevom

Američki think-tank Institut za proučavanje rata, izvijestio je da su ruske snage prethodno povučene iz ranijih bitaka zakrpane i popunjene drugim jedinicama, ali još uvijek pate od niskog morala i logističkih problema. U tjednima koji su prethodili ovoj ofenzivi, s ukrajinske strane mogle su se čuti procjene kako bi nadolazeća bitka za Donbas, po karakteru trebala nalikovati na velike bitke iz Drugog svjetskog rata, u kojima su masovno korišteni: tenkovi, zrakoplovi i oklopna vozila. Ukrajinske snage koje su Rusima i dalje pružale otpor u Mariupolju, kao svoje uporište koriste čeličanu Azovstalj, kompleks veličine 11 kvadratnih kilometara, izgrađen u vrijeme hladnog rata. Ispod same čeličane se zapravo nalazi i velika podzemna tvrđava, povezana podzemnom mrežom tunela, neki od kojih zadiru i četiri kata pod zemlju i koji su dizajnirani da izdrže nuklearni napad. Tijekom opsade, poslužila je kao sklonište pripadnicima Bojne Azov i civilima Mariupolja.

Bitka

ponedjeljak, 18. travnja

U ponedjeljak 18. travnja 2022. godine, ruske su snage pokrenule su novu ofenzivu uzduž 500 kilometara dugačke bojišnice, koristeći zračne snage, topništvo i sustave protuzračne obrane. Istovremeno, Rusi su raketirali ciljeve po cijelom teritoriju Ukrajine, uključujući gradove Kijev i Lavov. Također su gađani ciljevi u: Harkivskoj, Zaporiškoj, Doneckoj i Dnjipropetrovskoj oblasti i luci Mikolajiv. Početak nove ofenzive potvrdio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, izjavivši: "Druga faza ove operacije počinje i siguran sam da će ovo biti vrlo važan trenutak za cijelu specijalnu operaciju". U istom intervjuu, Lavrov je opovrgnuo mogućnost korištenja nuklearnih oružja u Ukrajini.

Istoga dana, snage regularne Ruske vojske, potpomognute paravojskom Luganske Narodne Republike ušle su u grad Kremnine, nakon što su ga prethodno sravnili sa zemljom. Zatim su na istom pravcu nastavili napadna djelovanja prema gradovima Lisičansku i Severeodonjecku. Ostali pravci napada bili su usmjereni na gradove Rubižne, Popasku i Marinku. Ukrajinski branitelji iz Kremnine, povukli su se na svoje rezervne položaje nastavivši obranu od tamo. U operacijama kod grada Kremnine, poginuo je i zapovjednik paravojske LNR-a, Mihail Kiščik.

utorak, 19. travnja

Već idućeg dana u ukupnim napadnim djelovanjima proruskih snaga bilo je angažirano 76 000 vojnika. U sklopu ofenzive, borbe su se nastavile u i gradu Mariupolju između proruskih snaga i ostataka mariupoljskog garnizona koji je nastavio pružati otpor iz čeličane Azovstalj.

srijeda, 20. travnja

Ukrajinska je strana objavila da je u proteklih 24 sata odbila desetak ruskih napada na području Donjecka i Luganska, kao i da Rusi nastavljaju granatirati liniju bojišnice tražeći slabe točke. Prema telefonskoj izjavi jednog od zapovjednika ukrajinskih marinaca u Mariupolju, bojnika Serhija Voline za CNN; ukrajinske snage tamo su potpuno okružene, a njihovu situaciju opisao je kao kritičnu. "Možemo izdržati svega još par dana, možda čak i sati", kazao je.

četvrtak, 21. travnja

Ruski predsjednik Vladimir Putin prekinuo je planove o daljnim napadima na čeličanu Azovstalj i zapovjedio ruskim snagama blokadu čeličane. Zapovijed je obrazložio riječima: "Nema potrebe za zalaženjem [naših ljudi] u te katakombe i puzanjem po tim industrijskim kompleksima pod zemljom."

petak, 22. travnja

Ukrajinski parlamentarac Jaroslav Železnjak u intervjuu Sky Newsu rekao je da pad Mariupolja "nije stvar vremena, nego stvar resursa". Nadodao je da je u gradu blokirano oko 50 000 građana, dok je njih oko 20 000 poginulo. Ruske su pak vlasti proklamirale da su spremne na primirje u Mariupolju kako bi se obavila evakuacija civila.