Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rusalka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Rusalka. Za druga značenja pogledajte Rusalka (razdvojba).
Ivan Kramskoj, "Rusalke" (1871.)

Rusalka je u slavenskoj mitologiji vodena vila koja živi u rijeci ili jezeru. Obično (ali ne uvijek) se opisuje kao sirena, žena s dolnjim dijelom tijela ribe[nedostaje izvor]. Stariji mitovi o Rusalkama lokalno se razlikuju, ali u kasnijima prevladava viđenje Rusalka kao zlih sirena ili vila. Imaju dugu, kosu za koju su neke legende tvrdile da je uvijek mokra, jer, ako Rusalka previše proboravi na suhom i osuši joj se kosa, umrijet će.

Rusalke oko Save, Dunava i Dnjepra su drage, vesele i pjevale su pjesme. Također su pomagale junacima u boju, zbog čega su česta tema narodne poezije. U svojim zabavama odabrale bi neku vrbu ili brezu pored rijeke na koju bi sjele, pa bi noću skakale s nje, češljale svoju dugu kosu, divile se svojim ribljim repovima i plesale u vodi. Ujutro, na mjestu gdje je voda poštrcala dok su plesale u vodi, trava i žito raslo bi obilnije, ali, prema nekim mitovima, tko vidi Rusalke u njihovu plesu, odmah onijemi. Naprotiv, Rusalke sjevernije u Istočnoj Europi bile su zle, sirene ili vile oronula izgleda koje su mučile i ubijale sve koji bi dopali u njihove ruke. Često su u liku lijepih djevojaka zavodile i potom ubijale muškarce, posebno one kojima nisu bile sklone.

U kasnijim mitovima prevladava drugo viđenje Rusalka, za koje se često smatralo da nastaju kad se mlada djevojka utopi ili od nekrštene djece koju njihove majke utope. One tada postanu sirene - zli demoni rijeka i jezera koje u "Kraljevstvu smrti" pod vodom kuju planove da napakoste drugima i da završe isto kao i one.

Bibliografija

  • Franjo Ledić: Mitologija Slavena, tiskara Epoha, Zagreb, 1969.