Rorschachov test mrlja
Rorschachov test mrlja, jedan je od projektivnih testova koji se rabe u psihodijagnostičkom procesu kao dio psihološkog pregleda koji obavlja klinički psiholog ili drugi posebno specijalizirani psiholog za primjenu ove tehnike.
Povijest
Švicarski psihijatar Hermann Rorschach je kapnuo tintu na papir, presložio ga i time dobio simetrične, ali nedefinirane oblike. Te mrlje bi pokazivao hospitaliziranim pacijentima i odbacivao one koji nisu izazvali odgovore kod različitih psihijatrijskih skupina. Naposljetku se zadovoljio s deset. Freudov rad i njegov koncept nesvjesnoga i dinamičkog pogleda na osobnost utjecao je na Rorschachov pogled i koristio se psihoanalitičkom teorijom u vlastitom tumačenju odgovora ispitanika.
Tumačenje
Rorschachov test se ne tumači na osnovi samo jednog odgovora, već se odnosi na ukupnu sumu odgovora, a uz to se promatra i interpretira pacijentovo ponašanje tijekom odgovaranja na test.
Ispitanici tijekom testa pogledaju na karticu i kažu što vide, usredotočujući se na cijelu sliku ili samo jedan aspekt, dajući odgovore, odnosno tumačenje koje im padne na pamet, a svi se odgovori bilježe u protokolu testa. Sadržaj se može protumačiti i simbolički, a ispitivača zanima kako se odgovor oblikuje, opažanje, razlozi toga odgovora ili njegova sadržaja. Rorschachovim testom, smatra se, daje se uvid u inteligenciju pojedinca, kulturu kojoj pripada, razinu tjeskobe, odnos prema stvarnosti i niz drugih primjena.
Deset Rorschachovih kartica
Rorschachove mrlje u Republici Hrvatskoj distribuira "Naklada Slap".[1]
Vidi još
Literatura
Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
Izvori
- ↑ Rorschachove mrlje od tinte (švicarski), nakladaslap.com, pristupljeno 18. studenoga 2013.
Nedovršeni članak Rorschachov test mrlja koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.