Riblji mjehur ili plivaći mjehur[1] je organ za disanje i ravnotežu smješten između probavnog sustava i bubrega duž cijele leđne strane trbušne šupljine kod koštunjača. Odgovara plućima kod kralježnjaka. Može biti podijeljen u dva ili tri dijela, koja su međusobno povezana. Služi kao hidrostatski organ - smanjenjem mjehura riba tone prema dnu, a njegovim širenjem podiže se u gornje slojeve vode. Prilgođavanjem obujma plina u plivaćem mjehuru riba može plivati na određenoj dubini uz vrlo malu potrošnju mišićne snage.[2]
Veliki broj koštunjača posjeduje pneumatični kanal (ductus pneumaticus), preko kojeg je riblji mjehur povezan s jednjakom. Tako se ribe s ribljim mjehurom, ovisno posjeduju li pneuatični kanal, dijele na dvije skupine:
- fizostomi (Physostomi), koji imaju pneumatični kanal i
- fizoklisti (Physoclysti), koji su bez njega.
Postojanje ribljeg mjehura prvi je otkrio Charles Darwin te opisao u svojem djelu Podrijetlo vrsta. Utvrdio je i da srodne Hrskavičnjače nemaju riblji mjehur.[3]
Red Siphonophorae iz razreda obrubnjaka posjeduje plivaći mjehur drugačiji od riba. Služi da mogu preplivati, preplutati iznad meduza, promjenom količine plina unutar mjehura.[4]
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopdija, enciklopedija.hr: Ribe (pristupljeno11. prosinca 2016.)
- ↑ Zlatko Blatarić i Irena Kosec, Biološki leksikon, Alfa, Zagreb, 2008., 1. izdanje, str. 199, ISBN 9789532970784
- ↑ Sveučilište Berkley, Odsjek za biologiju, ekologiju i sistematiku: Actinopterygii: More on Morphology (pristupljeno 11. prosinca 2016.) (engl.)
- ↑ Clark, F. E.; C. E. Lane , Composition of float gases of Physalia physalis, Fed. Proc., 1961., 107: str. 673–674 (engl.)
