 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Kao i svaka druga djelatnost, i novinarstvo se organizira u jednu strukturalnu-funkcionalnu djelatnu sredinu. Sa stajališta sustavske teorije svaka ljudska djelatnost promatra se kao uređeni sustav koji je manje ili više reguliran u smislu normiranja odnosa dio - cjelina i obrnuto, te dio-dio. Teoretičari teorije sustava uočili su da unutar svake organizacije postoji čvrsta i manje prozirna struktura sa četiri svoja podsustava: hardver (hardware), softver (software), lajftver (lifeware) i orgver (orgware).
Hardver predstavlja materijalno-tehničku osnovu, sklop koji je sastavljen od strojeva, tvari, energije, i svih ostalih tvarnih elemenata koji se tijekom ljudskog rada i stvaralaštva preobražavaju u željene proizvode radi zadovoljavanja ljudskih potreba. U novinarstvu su to rotacijski strojevi, računala, odašiljači, elektronička postrojenja itd.
Softver u svom skupu obuhvaća sve nematerijalne elemente nekog poduzeća kao što su: programi i način obrade informacija, a sve radi održavanja i razvijanja uspješnog rada kojim se proizvode željene robe što zadovoljavaju temeljne ljudske potrebe. U novinarstvu su to načini strukturiranja informacija, njihove obrade (redigiranje, lektoriranje) i pravila toga rada.
Lajfver čine ljudski kadrovi, osoblje, to su živi ljudi, timovi stručnjaka koji rade pomoću danih programa i hardvera kao sredstva i oruđa djelovanja. U novinarstvu su to novinari, zatim tipkačice (daktilografi), spikeri, upravno osoblje itd.
Orgver kao podsustav obuhvaća "organizacijske postupke, metode i načine usklađivanja odnosa odnosno povezivanje prethodne tri sastavnice (komponente) u skladnu, funkcionalnu i ekonomičnu, djelotvornu cjelinu".
Kad je riječ o novinarskoj organizaciji, ona zadovoljava osnovnu ljudsku potrebu za spoznajom, za informiranošću, jer su to prve pretpostavke za uspješnu usmjerbu u složenoj sredini, a onda i pretpostavke za racionalnu akciju radi zadovoljavanja spoznajnih potreba. Osim spomenuta četiri temeljna podsustava koji čine svaku, pa i novinarsku organizaciju, u sklopu novinarske organizacije zapaža se još šest posebnih osobitosti u njenoj specifičnoj strukturi: specijalizacija, standardizacija, formalizacija, centralizacija, konfiguracija i elastičnost.