Recept (njem. Rezept, prema lat. receptum: dobiveno) je pismeni nalog propisana oblika, koji liječnik, stomatolog ili veterinar izdaje ljekarniku za izradu i (ili) izdavanje određenoga lijeka. Lijekovi koji se propisuju na recept mogu biti gotovi ili magistralno pripremljeni. Recept se piše latinskim jezikom, a na njem se, za jednu osobu, propisuje samo jedan lijek u jednom obliku i dozi.
Recept mora biti čitljivo ispisan, a sastoji se od 7 dijelova:
- Inscriptio, zaglavlje recepta, s nazivom zdravstvene ustanove, odnosno adresom liječnika privatne ordinacije te datumom izdavanja lijeka;
- Invocatio ili praepositio, oznaka Rp (kratica od lat. riječi recipe: uzmi), a označava sastojke propisanoga lijeka;
- Ordinatio ili praescriptio, glavni dio recepta u kojem se ispisuju količina, odnosno vrste sastojaka (ingredijencija) lijeka. Za gotove se lijekove ispisuje naziv lijeka, oblik i doziranje;
- Subscriptio, uputa ljekarniku o načinu priređivanja, opremanja i izdavanja lijeka;
- Signatura, s oznakom S., kratka i razumljiva uputa bolesniku na hrvatskom jeziku o količini i načinu uporabe lijeka;
- Nomen medici: ime liječnika (datum, žig i potpis liječnika);
- Nomen aegroti: ime i prezime bolesnika kojemu se izdaje lijek te dob, radi provjere propisane doze. [1]
Recept može značiti u prenesenom značenju: naputak, uputa, savjet.
Izvori
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Recept koji govori o bolesti ili poremećaju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.