Rasprodaja (1989.)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rasprodaja
RedateljEduard Galić
ProducentVesna Mort
ScenaristČedo Prica Plitvički
Glavne ulogeZvonimir Zoričić
Dragan Milivojević
Danko Ljuština
Miljenko Brlečić
Biserka Ipša
Vera Zima
Anja Šovagović
Vanja Matujec
Špiro Guberina
GlazbaŽivan Cvitković
SnimateljDragutin Novak
MontažaJosip Podvorac
UREDNIK:
Nedjeljko Fabrio
ScenografijaVelimir Domitrović
KostimografijaVjera Ivanković
StudioTelevizija Zagreb
DistributerTelevizija Zagreb
Godina izdanja27. veljače 1989.
Trajanje56 min.
DržavaPogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. SR Hrvatska
Jezikhrvatski
Žanrdrama
Profil na IMDb-u

Rasprodaja je hrvatski dramski televizijski film koji je režirao Eduard Galić, dok je scenarist bio Čedo Prica Plitvički prema vlastitoj noveli. Drama je zamišljena kao alegorijska kritika društvene stvarnosti, s blagim odmakom od realizma, stilistički podsjećajući na estetiku češkog filma.

Snimljen je 1988. godine na Plitvicama, a premijerno je prikazan 27. veljače 1989. na Prvom programu Televizije Zagreb.[1]

Radnja

Radnja prati sukob oko prodaje zemljišta u fiktivnom kraju Homoljska, gdje se planira razvoj turizma. Lokalni dužnosnici i bogati investitori žele modernizaciju pod svaku cijenu, dok im se suprotstavljaju pojedinci zabrinuti za očuvanje identiteta i vrijednosti prostora. U središtu priče je profesor Gabrijel Kalember, potomak nekadašnjih vlasnika zemlje, koji skriva svoj identitet kako bi promatrao događaje. Sukob kulminira tijekom zajedničke večere, kada dolazi do razotkrivanja i moralne krize. Drama simbolično prikazuje ne samo rasprodaju zemlje, već i savjesti i morala.

Glumačka postava

Glavna

Ostali

Produkcija

Scenarij za dramu Rasprodaja napisao je Čedo Prica prema vlastitoj noveli, dok režiju potpisuje Eduard Galić. Snimanje je realizirano u produkciji Televizije Zagreb tijekom ljeta 1988. godine, a većina scena snimana je na autentičnim lokacijama u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Odluka da se snima na terenu, a ne u studiju, donijela je drami dodatnu atmosferičnost i vizualnu snagu, dodatno naglašavajući tematske slojeve priče.

Redatelj Galić odabrao je ovu priču iz zbirke Pricinih novela zbog njenog zanimljivog sadržaja i emotivne povezanosti s prirodnim krajolikom. Snimanje je proteklo u profesionalnoj, ali i prijateljskoj atmosferi, što su istaknuli i članovi ekipe, uključujući glavne glumce Zvonimira Zoričića i Miljenka Brlečića, te tonskog snimatelja Kostu Čoka i snimatelja Novaka. Posebna pažnja posvećena je snimanju zvuka na terenu, bez naknadne postsinhronizacije, čime se dodatno osigurala autentičnost izvedbe.[2]

Izvori

Vanjske poveznice

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
  2. • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news