Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rad na daljinu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

E-work ili rad (k)od kuće je termin koji je „patentirao“ Jack Niles 1973. godine za vrstu posla u kojem zaposlenici uživaju veću fleksibilnost u svezi mjesta i vremena obavljanja svog posla. Drugim riječima, svakidašnji put na posao i s posla je zamjenjen telekomunikacijskim pogodnostima kao što su intranet, LAN, WLAN VPN, videokonferencija, VoIP itd. koje su u današnjem svijetu širokopojasnih veza na Internet postale upotrebljive i uobičajene. Mnogi ovakvi zaposlenici rade kod kuće, dok drugi, znani još i kao radnici-nomadi, svoj posao obavljaju iz kafića ili lepeze ostalih lokacija.

Telework ili tele-rad je širi termin koji objašnjavamo učestalim motom „posao je nešto što se radi, ne nešto kamo putujete“. Drugim riječima, tele-radnici ne putuju ni na kakvo mjesto obavljanja svog posla, bilo ono neko opuštajuće mjesto ili ne, već svoj posao obavljaju gdje i kad se sjete, poštujući rokove. Da bi bio uspješan, sam način vođenja ovakvog poslovanja mora se orijentirati ka rezultatima svojih radnika te se rukovoditi po ciljevima a ne po promatranju rada samih zaposlenika.

Razvoj

Korijeni rada na daljinu sežu u 1970-e godine, kad se slična tehnologija rabila za povezivanje satelita s gradskim mrežama koristeći telefonske linije kao network bridge. Ogroman pad cijena i ubrzana proizvodnja i jednostavnost korištenja PC-a rezultirali su decentralizacijom radnog mjesta tako da su neke kompanije već u '80-ima uvele ovakve pogodnosti za svoje zaposlenike koji su se povezivali na intranet svojih kompanija.

Razvitak LAN-a je dalje promovirao djeljenje resursa a klijentski poslužitelji su doprinjeli još većoj decentralizaciji radnog mjesta. Danas, prosječan zaposlenik koriste laptop-računalo u kombinaciji s Wi-Fi-om što im omogućuje nesmetani rad diljem svijeta a kompanijama puno manje troškove održavanja u usporedbi s konvencionalnim uredima.

Prednosti

Neke od prednosti ovakvog načina rada su :

  • povećanje zaposlenosti ugroženih grupa poput majki i očeva s malom djecom, osoba s poteškoćama u kretanju te osoba koje žive u udaljenim područjima
  • smanjenje negativnog utjecaja na okoliš koji nastaje korištenjem naftnih prerađevina potrebnih za rad u uobičajenim radnim uvjetima
  • omogućavanje neobvezanosti radnim vremenom
  • povećanje produktivnosti
  • smanjenje stresa na radu
  • veća fleksibilnost i eliminiranje izostanaka zaposlenika

Nadalje, virtualni uredi dopuštaju poslodavateljima da zadrže vrijedne radnike i zaposle one koje inače ne bi mogli zadržati te pružaju veću mogućnost reorganizacije. Jedna od velikih pogodnosti e-worka je i smanjenje troškova inače potrebnih za održavanje ureda, unatoč prvotnom ulaganju u mrežnu infrastrukturu i ostali software.

Neke studije predviđaju da broj zaposlenika koji svoj posao obavljaju na ovaj način može samo rasti imajući u vidu primjer SAD-a gdje u 2008. godini otprilike 33 milijuna Amerikanaca može obavljati svoj posao preko [Internet]a, što bi dovelo do smanjenja ovisnosti o nafti i uvoza iste iz Perzijskog zaljeva s 48 na 24 posto te smanjenja ispuštanja štetnih stakleničkih plinova do čak 67 milijuna metričkih tona na godina i uštedilo oko 7.5 milijardi galona benzina svake godine! Tako bi e-radnici izbjegli 154 milijardi [milja] vožnje i uštedjeli 25 milijuna dolara za kupnju benzina. Štoviše, istraživanja pokazuju da bi tele-radnici uživali i u prosjeku u dodatnih 5 radnih tjedana slobodnog vremena svake godine.

Distribuirani rad je također jedna od prednosti e-radnika gdje se neki zaposlenici mogu, primjerice, naći s klijentom na ručku, imajući pristup svim potrebnim alatima na svom prijenosnom računalu u opuštenoj atmosferi i svoje poslovne zaključke proslijediti dalje svojim kolegama što uvelike olakšava agilnost i efektivnost nekih poslova i povećava maksimalnu produktivnost. Distribuirani rad je popularniji u Europi i zapadnim zemljama, dok svoju popularnost tek treba steći u Aziji i ostalim dijelovima svijeta.

Virtualni uredi su, pak, trn u oku mnogim managerima koji za promaknuća, povišice i ostale pogodnosti koje to zvanje nosi sa sobom, ipak zahtjevaju direktniji kontakt od mnogih ostalih poslova te su takvi ured prikladniji za profesionalce u svojim poslovima poput inženjera i sl. Međutim, virtualni poslovi nisu striktno zamišljeni za jednu osobu već se određeni tipovi djelatnika koji rade samostalno mogu sastati i dijeliti ideje i time uživati u sinergiji rada s talentiranim ljudima s istog prostora. S druge strane, neki zaposlenici mogu obavljati poslove preko kraćih vremenskih razdoblje i za više kompanija te se takvi poslovi nazivaju mikroposlovima.

Mane

Rad na daljinu nije bez mana pa zaposlenici mogu iskusiti sljedeće:

  • veći stres i više posla ukoliko svoje radno mjesto ne shvate kao obavezu već kao povremeni rad
  • rizik gubitka i integriteta podataka o kompanijama koje zaposlenici imaju kod kuće, pogotovo ukoliko ne koriste sve mjere softverske i fizičke zaštite
  • rizik krađe osobnog računala
  • produktivnost e-radnika ispočetka manja od konvencionalne - potrebno vrijeme za prilagodbu
  • potrebne ponešto drukčije metode ocjenjivanja rada
  • činjenica da je e-rad jeftiniji od uobičajenog ne znači ujedno i da informacijska tehnologija nema svoje zahtjeve, kako financijske, tako i tehnološke
  • sumnja u integritet zaposlenika koji nisu pod stalnim nadzorom
  • problemi oko plaćanja

Kompanije i zaposlenici bi, stoga, trebali uvijek biti svjesni zakonskih, sindikalnih i lokalnih odredbi te ih se pridržavati.

Evaluacija, simulacijski programi, team-mitinzi, pismeni materijali, forumi i tečajevi su oblici dijeljenja informacija i trebali bi biti shvaćeni ozbiljno u virtualnim uredima da ne bi došlo do konflikata, pogotovo ukoliko dođe do izostanka operativne i administrativne podrške te je zbog toga od izuzetne važnosti da ovakve kompanije budu dosljedno i precizno rukovođene, s otvorenošću k novim oblicima poslovanja.

Jedan od gorućih i rastućih problema rada na daljinu su i online prijevare (tzv. scamovi) koje igraju na kartu financijske neovisnosti kao sna mnogih ljudi. Svi potencijalni e-radnici moraju biti svjesni da ukoliko poslovna ponuda sadržava i obećava izostanak rizika, malo napora i velike profite, zasigurno je prijevara.

Ukoliko se radnik u potrazi za poslom susretne s ponudom koja prvotno zahtjeva ulaganje neke manje količine novca da bi došlo do ostvarenja njegovog sna lake zarade, može biti siguran da se u tom slučaju radi o novčanoj jami i mamcu za neiskusne i lakome radnike te su takvim naivnim ponudama u proteklih nekoliko godina lažne, nepostojeće kompanije zaradile milijune dolara i ujedno izbjegle kaznene postupke!

Popularni poslovi

Razvitkom internet poslovanja, povećavaju se i zahtjevi za unošenjem podataka koji se neprestano gomilaju pa je stoga potražnja upravo takvih poslova koji bi se orijentirali na pripremanje izvještaja, tablica, listi, zapisa, baza podataka i sl. sve veća. Neki od najpopularnijih poslova koji se bave takvom vrstom rada su:

  • kodiranje parnica – rastuća kategorija poslova čija je zadaća pomoći zakonskim profesionalcima u pohranjivaju zakonskih zapisa a samim time i lakšeg pronalaženja istih pomoću određenih ključnih riječi
  • medicinska i zakonska transkripcija – poslovi koji se sastoje od preslušavanja audio zapisa informacija i zapisivanja svega što se na zapisu čuje koristeći opremu za ubrzavanje i usporavanje zapisa
  • medicinsko kodiranje – osiguravanje i upravljanje pravilnih zapisa osjetljivih medicinskih podataka

Zaključak

Rad na daljinu posljednjih godina postaje sve značajniji, naročito u poslovima gdje predstavlja prirodnu posljedicu razvoja samih djelatnosti (informatički sektor, novinarstvo i slično), a razvoj tehnološke infrastrukture (prije svega interneta) dozvoljava sve većem broju ljudi da, umjesto u uredu, rade u toplini svoga doma.

Usprkos predrasudi da je rad na daljinu prije svega ograničen na nekoliko tradicionalnih zanimanja poput IT stručnjaka ili novinara, uz primjenu ranije nabrojenih pravnih,sigurnosnih i ostalih mehanizama i pravila u organizaciji rada, nema apsolutno nikakvih prepreka zbog čega rad na daljinu ne bi primjenjivali, naprimjer, pravnici, liječnici ili neka druga, intelektualno orijentirana zanimanja. Imajući u vidu sve pozitivne strane koje ovakav oblik poslovanja donosi i njegov pozitivan utjecaj na okoliš, valjalo bi preispitati radne navike i, možda, prijeći na efikasniji i čovjeku prirodniji način rada.

Poveznice

Vanjske poveznice