Protubunkersko streljivo

Datoteka:BLU-122 penetration.png

Američko protubunkersko streljivo BLU-122 na testiranju oružja

Datoteka:GBU-57 Massive Ordinance Penetrator Test DOD 111098941 250626-F-HK977-9675 968143.webm

Probne snimke američke protubunkerske bombe GBU-57 Massive Ordnance Penetrator.

Protubunkersko streljivo je vrsta streljiva dizajnirana za probijanje ojačanih ciljeva ili ciljeva zakopanih duboko pod zemljom, poput vojnih bunkera.

Protuoklopne granate

Röchlingove granate bile su topničke granate namijenjene uništavanju bunkera, koje je razvio njemački inženjer August Coenders, a temeljile su se na teoriji povećanja presječne gustoće radi poboljšanja probojnosti. Testirane su 1942. i 1943. godine na belgijskoj utvrdi Fort d'Aubin-Neufchâteau.

Zrakoplovne bombe

Datoteka:Alihangar1.jpg

Šteta koju su 1991. godine u Kuvajtu, tijekom Zaljevskog rata, prouzročile protubunkerske bombe

Datoteka:USAF MOP test release crop.jpg

Protubunkerske bomba GBU-57A/B MOP tijekom testiranja

Američka bomba BLU-109 namijenjena je probijanju betonskih skloništa i drugih utvrđenih objekata prije same eksplozije. U operativnu je uporabu uvedena 1985. godine. Vjeruje se da su izraelski borbeni zrakoplovi F-15I upotrijebili bombe BLU-109 u napadima u kojima je 27. rujna 2024. u Bejrutu ubijen vođa Hezbollaha, Hasan Nasralah.

Tijekom Operacije Pustinjska oluja (1991.) pojavila se potreba za bombom za duboko prodiranje, sličnom britanskom oružju iz Drugog svjetskog rata, no nijedno zrakoplovstvo članica NATO-a nije raspolagalo takvim sredstvom. Kao privremeno rješenje, u razdoblju od 28 dana razvijene su bombe kod kojih su kao kućišta poslužile stare topovske cijevi kalibra 203 mm. Te su bombe težile više od dvije tone i sadržavale 293 kg snažnog eksploziva. Bile su laserski navođene i nosile su oznaku „Guided Bomb Unit-28” (GBU-28). Pokazale su se učinkovitima za namijenjenu im ulogu.

Primjer ruske protubunkerske bombe je KAB-1500L-Pr. Njezin su nositelji zrakoplovi Su-24M i Su-34. Navodi se da može probiti 10 – 20 metara zemlje ili 2 metra armiranog betona. Bomba teži 1500 kg, od čega 1100 kg otpada na probojnu visokoeksplozivnu bojnu glavu.

Rakete

Dodatna brzina koju pruža raketni motor omogućuje bolju probojnost protubunkerske borbene glave montirane na projektil. Kako bi se postigla maksimalna probojnost (dubina udara), borbena glava može se sastojati isključivo od projektila visoke gustoće. Takva borbena glava nosi više energije od one s kemijskim eksplozivom (kinetička energija projektila pri hiperbrzinama). Jedino protubunkersko streljivo s varirajuće udaljenosti u američkom arsenalu 2026. godine jest Joint Standoff Weapon, verzija C.