Protekcionizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota. Ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućuje probitak svim partnerima u razmjeni.

Začetnici politike su Friedrich List i Alexandar Hamilton.

Posljedice protekcionizma:

  • porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu
  • povećanje domaće proizvodnje
  • smanjenje domaće potražnje
  • smanjenje uvoza i potrošačkog probitka
  • porast prihoda države

Carine i kvote su instrumenti protekcionizma s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima.

Carine su porez razrezan na uvoz. Mogu biti prohibitivne i neprohibitivne. Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu.

Načelo komparativne prednosti

1817. načelo je formulirao David Ricardo. Prema njegovom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.