Programska podrška
Programska podrška (još i softver, programska oprema, programska potpora[1]) je neopipljivi dio računala (engl. soft znači meko, nježno) u kojeg se ubrajaju programi i podaci koji se nalaze na računalu, ne uključujući operacijski sustav, za razliku od mehaničkih i elektroničkih dijelova koji zajedno čine sklopovlje (engl. hardware). Termin "softver" (engl. software) prvi je rabio John W. Tukey 1957. godine.
Povijest
Algoritam za ono što se smatra prvim softverom napisala je Ada Lovelace u 19. stoljeću za nadolazeći analitički stroj.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Izradila je dokaz koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Poradi dokaza i algoritma ona se smatra prvim računalskim programerom.[2][3]
Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja današnjih suvremenih računala, predložio je Alan Turing u svom eseju iz 1935. On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem (O računalskim brojevima, uz primjenu na Entscheidungsproblem – problem odluke).
To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja računalne nauke i softverskog inženjerstva. Računalstvo je teorijska doktrina o računalima i softveru, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera.
Prije 1946. softver još nije bio program spremljen u memoriji digitalnih računara kao što je danas ustaljeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili ponovno programirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom aspektu zabilježena je u kolovozu 1953. u radu Richarda R. Carharta.[4]
Odnos softvera i strojevine (hardvera) računala
- sistemski softver su programi bitni za rad strojevine računala i pomažu u njegovu radu. Sistemski softver obuhvaća operacijski sustav, pogonitelje (pokretače) uređaja (device drivers), dijagnostički softver, izbornik, itd
- aplikacijski softver su programi koji izvršavaju po jednu ili više uskih zadaća. Tipične aplikacije su na primjer; baza podataka, računalna igra, obrazovni softver, itd.
- programski softver su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja programa: obrađivač teksta, programi prevoditelji, ...
Način rada
- interpretirani kod
- prevedeni kompajlirani kod
Inačice softvera
Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli inačicu 1.0. Također se događa da se neki brojevi preskoče.
Kad se radi o softveru otvorenog koda, često su publici dostupne razne inačice dotičnog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili čak i više dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inačica, te beta inačica (program koji još nije prošao testiranje, no možete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ako dođe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im način pomoći u izradi boljeg programa).
Softver i patentni sustavi
Sustavi za uređivanje sadržaja
(eng. Content Management System - CMS) su jako popularni u zadnje vrijeme, wikipedija sama jest zapravo sustav za uređivanje sadržaja, pokretana MediaWiki CMS softverom.
(eng. Multilingual Content Management System - M-CMS) višejezični sustav za uređivanje/upravljanje sadržajima. Par značajniji predstavnika M-CMS-a su DXM Multilingual CMS, Mulingal - Hrvatski M-CMS, Chipka.com
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847.
- ↑ Fuegi, J.; Francis, J. (2003). "Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'". Annals of the History of Computing 25 (4): 16–26. doi:10.1109/MAHC.2003.1253887
- ↑ "Ada Lovelace honoured by Google doodle". The Guardian. 10. 12. 2012. https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle Pristupljeno 25. 11. 2018
- ↑ Carhart, Richard (1953). A survey of the current status of the electronic reliability problem (PDF). Santa Monica, CA: Rand Corporation. p. 69.
[…] It will be recalled from Sec. 1.6 that the term personnel was defined to include people who come into direct contact with the hardware, from production to field use, i.e., people who assemble, inspect, pack, ship, handle, install, operate, and maintain electronic equipment. In any of these phases personnel failures may result in unoperational gear. As with the hardware factors, there is almost no quantitative data concerning these software or human factors in reliability: How many faults are caused by personnel, why they occur, and what can be done to remove the errors. […]
<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles>