Prizrenski vilajet
| Upozorenje: Podatak nije popunjen za " ime" | |||||||||||||||||||||||
| Upozorenje: Podatak nije popunjen za "kontinent" | |||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
Prizrenski vilajet (turski: Prizren Vilayeti) bila je administrativna jedinica prvog reda (vilajet) u Osmanskom Carstvu, koja je obuhvaćala današnje Kosovo, kao i manje dijelove današnje Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Vilajet je osnovan 1867., a prestao je postojati 1877. kad je integriran u puno veći Kosovski vilajet.[1]
Tijekom 19. stoljeća Osmansko Carstvo provelo je sveobuhvatne reforme (Tanzimat) s ciljem jačanja centralizacije i uspostavljanja čvršće kontrole nad cijelim carstvom. Reforme su provodili dužnosnici poslani iz Istanbula, njihov uspjeh ovisio je o utjecaju muslimanskih skupina, ali i o nemuslimanskom stanovništvu koje je prvi put dobilo pravo da sudjeluje u radu novoosnovanih vijeća.[2]
Vilajet je nastao integracijom dotadašnjih sandžaka; Prizrenskog, Niškog, Skopskog i Debarskog.[2]
Svaki sandžak bio je administrativno podjeljen na kadiluke.
- Prizrenski sandžak imao je osam kadiluka; Tetovski, Prištinski, Đakovički, Pećki, Gnjilanski, Vučitrnski, Gusinnjski i Ljumski.
- Skopski sandžak šest; Kumanovski, Palanački, Štipski, Kočanski, Radoviški i Kratovski.
- Niški sandžak šest: Pirotski, Vranjski, Leskovački, Prokupski, Kuršumlijski i Surdulički.
- Debarski sandžak u početku imao tri kadiluka: Elbasanski, Donjodebarski i Matski, kasnije su dodana još dva: Gornja i Donja Malezija (u današnjoj Općini Struga)[2]
Prvi valija bio je Midhat paša, koji je prije toga službovao u Niškom ajaletu.[2]
Rad novoosnovanih vilajeta kočili su stari muslimanski dužnosnici, koji su htjeli zadržati svoje privilegirane položaje i kontinuirano su uskraćivali prava nemuslimanskim predstavnicima, koji su se zbog toga često žalili. Stoga je uveden amandman na zakon, a njegova konačna verzija izdana je 1871. kao Opći zakon o reformi vilejata (İdare-i Umumiye-i Vilayet Nizamnamesi).[2]
Tim zakonom uvedene su promjene u organizaciji administracije, redefinirana birokratska hijerarhijska struktura i uspostavljene ovlasti mješovitih vijeća. Mješovita vijeća sastojala su se od predstavnika različitih etničkih i konfesionalnih skupina u vilajetima, s ciljem osiguranja jednakog sudjelovanja muslimana i nemuslimana u službenim poslovima.[2]
Izvori
Vanjske poveznice
- Karta Prizrenskog vilajeta (nje.)