Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Prikriveno oglašavanje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Primjer prikrivenog oglašavanja: Coca-Cola koju koristi NASA-in astronaut.

Prikriveno oglašavanje (eng. Product placement) je oblik promocije i promidžbe komercijalnih proizvoda ili usluga stavljenih u kontekst medijskih promidžbi (najčešće na filmu, tv seriji, propagandnom spotu, knjizi ili računalnoj igri). Prikriveno oglašavanje je marketinški pristup kojim se nastoji u uvjetima prezasićenosti tržišta na optimalan način doći do kupca.

Odabrana osoba ili glumac koristi autentični komercijalni proizvod ili marku. U širem smislu prikriveno oglašavnja označuje pozicioniranje proizvoda ili usluge u okolnostima iznimne vidljivosti.

Takav način promocije uobičajen je u SAD-u, ali je u Europi (i u Hrvatskoj) zabranjen. Europska komisija nedavno je ukinula zabranu prikrivenog oglašavanja.[nedostaje izvor] Prikriveno oglašavanje ne će biti dopušteno u dječjim i informativnim emisijama, a duhanski proizvodi i lijekovi koji se kupuju na recept ne smiju biti predmet reklamiranja, tj. predmeti kojima se obraća prema potencijalnim kupcima (televizijskim gledateljima).

Prikriveno oglašavanje kroz razne televizijske proizvode odavno je znano i poznato. U posljednje vrijeme primjećuje se korištenje prikrivenog oglašavanja u glazbi. Primjerice, u reklamnoj kampanjih McDonald'sovih proizvoda korištenjem hip-hopa.


Povijest

Prvi primjer prikrivenog oglašavanja u povijesti zabilježen je 1934. godine u filmu It Happened One Night s Clark Gableom u glavnoj ulozi.

Poznati primjer je također i film E.T. (engl.) Stevena Spielbergaa iz 1982. godine. Prodaja slatkiša Reese's Pieces je nakon toga porasla za 65 %.

Mnoge prijevozničke tvrtke poduzimale su akcije kako bi se njihovo ime pojavilo u knjizi Julesa Vernea Put oko svijeta u 80 dana.

Prva istraživanja o toj temi obavljena su 70-ih godina 20. stoljeća, a u posljednjih deset godina češći su empirijski radovi.

Lažno prikriveno oglašavanje

Neki filmski redatelji uočili su problem prikrivenog oglašavanja i odgovorili kreiranjem lažnih marki koje se pojavljuju u filmovima koje oni stvaraju. Najbolji primjeri jesu :

Kontroliranje svijesti

Nedostatci koji postoje iz takve promocije su plasiranje proizvoda ili usluge ciljanim skupinama u okružju koje se doživljava svakodnevnim i objektivno. Trik u tome što se propaganda ne nameće gledatelju (konzumentu), već je stavljena u prirodan kontekst. U većini slučajeva konzument ne percipira propagandu svjesno, ali joj je podsvjesno izložen.

Kritike

Vanjske poveznice