Prava mačja metvica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Prava mačja metvica
Prava mačja metvica
Prava mačja metvica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Nepeta
Vrsta: N. cataria
Dvojno ime
Nepeta cataria

Prava mačja metvica (mačje zelje, potplotuša, lat. Nepeta cataria) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae.

Neke druge biljke, kao što su: Valeriana officinalis (odoljen, valerijana), Melissa officinalis (matičnjak) i Marrubium vulgare (očajnica) također nose ime "mačja metvica" i pored toga što se razlikuju po izgledu i karakteristikama.

Opis

Može narasti do jednog metra. Ima člankovitu stabiljiku koja je sivo-zelene boje. Listovi su u obliku srca ili trokutasti, a rastu iz članka stabla. Rub lista je nazubljen, donja strana lista je dosta svjetlija od gornje. Cvjetovi su usnoliki sa dvije usne, grupirani u cvatu na vrhu stabljike, sitni, bijeli ili rozi. Ima veoma blag, aromatičan miris. Cvjeta od kasnog proljeća do početka jeseni[1]. Sjeme je smeđe, okruglo ili ovalno, široko 1mm i dugo 1,5mm. Ono može ostati klijavo i do pet godina.[2]

Rasprostranjenost

Porijeklom je iz Europe, jugozapadne i centralne Azije, a danas se odomaćila po cijelom svijetu[3]. Može se pronaći u divljini pored puteva, ograda, na rubu šume i zapuštenim mjestima. Raste na suhom zemljištu bogatom hranjivim materijama.

Etimologija

Utjecaj mačje metvice na mačku: mačka se proteže, prede, leži na leđima i slično

Latinsko ime roda Nepeta potječe od imena etruščanskog grada Nepet, gdje se biljka uzgajala u antičko doba. Današnje ime mačja metvica ili mačja trava je dobila zbog toga što njen miris privlači spolno zrele domaće mačke ali i mnoge druge vrste iz porodice mačaka. Razlozi za takvo ponašanje mačaka nisu potpuno poznati. Ranije se smatralo da mačja trava ima afrodizijsko djelovanje na mačke, međutim biljka privlači i kastrirane mačke. Međutim, mladunčad mačaka i vrlo stare mačke mnogo slabije reagiraju na miris.

Kemijski sastav

Biljka sadrži od 0,2 do 0,7% eteričnih ulja, sastavljenih uglavnom od α- und β-nepetalaktona (od 10 do 95% u ulju), nepetalne kiseline (od 10 do 85% u ulju), epinepetalaktona (1–28 %), citronelola, geraniola, α- i β-citrala i u vrlo malim količinama kamfora, timola, karvakrola, citronelala, nerola, humulena, karofilena, mikrena, piperitona i pulegona.

Struktura nepetalaktona
  • Iridoidi i njegovi derivati kao naprimjer α- i β-nepetalakton, epinepetalakton, dihidronepetalakton, izodihidronepetalakton, nepetalna kiselina, 7-deoksiloganska kiselina i epideoksiloganska kiselina.
  • Flavonoidglikozidi i lipofilni flavonoidi
  • Masne kiseline kao što su linoleinska kiselina (57%), linolna kiselina (18%), oleinska kiselina (12%) i zasićene kiseline (6%)
  • Fenolkarbonske kiseline poput ružmarinske kiseline
  • Alkaloidi poput (−)-aktinidina
  • Malo tanina i melanina

Eterično ulje iz srodne biljke Nepeta faassenii sastoji se do 40% iz mentola i do 10% iz mentona, epinepetalaktona (= osnovni dio je trans-cis-nepetalakton) i slobodne ursolske kiseline.

Izvori

[1] [3] [2]

Uporaba

Može se koristiti kao repelent za komarce i muhe.Koristi se i kao začinska i ljekovita biljka.

Utjecaj na mačke

Osim na domaće mačke opojno djeluje i na neke divlje vrste mačaka (puma, ris, serval, leopard).

Vanjske poveznice