Praški metro
| Pogreška pri izradbi sličice: Praški metro | |
|---|---|
| Opće informacije | |
| Država | Češka |
| Grad | Prag |
| Otvaranje | 1974. |
| Operator | DPP (Dopravní podnik hlavního města Prahy, a. s.) |
| Internetska stranica | www.dpp.cz |
| Infrastruktura | |
| Širina kolosijeka | 1435 mm |
| Depoi | A = Hostivař, B = Zličín, C = Kačerov |
| Linije | A, B, C |
| Ukupna duljina svih linija | 65,2 km |
| Vozni park | Kompozicije Ečs (do 1997.), 81-717.1/714.1 (do 2009.), 93×kompozicije 81-71M (linije A, B), 53×kompozicije M1 (linija C) |
| Dijagram | |
 | |
| Kategorija Datoteka:Folder Hexagonal Icon.svg Podzemna željeznica | |
Praški metro sustav je podzemnog javnog prijevoza u Pragu. Najbrža je vrsta prijevoza gradom i dnevno preveze oko 1.600.000 putnika, što ga čini sedmim najkorištenijim metro sustavom u Europi.
Povijest
Iako je sustav podzemne željeznice u Pragu relativno nov, ideje o njegovoj gradnji sežu daleko u prošlost. Prvi zahtjev za izgradnju podzemno – nadzemne željeznice uputio je Ladislav Rott još 1898. godine. Gradske vlasti odbile su prijedlog. Drugu ideju predstavili su 1926. Bohumil Belada i Vladimir List. Oni su prvi koristili izraz „metro“. Iako ni ova ideja nije prihvaćena, pokrenula je snažnije napore ka tome da se u Pragu izgradi sustav brzog javnog prijevoza.
Tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća intenzivno se projektiralo i planiralo. U obzir su se uzela dva moguća rješenja. Prvo je bilo tramvaj koji bi prometovao pod zemljom u gradskom središtu, a drugo „pravi“ metro sustav sa svojom nezavisnom željezničkom mrežom. Nakon Drugog svjetskog rata projekt je zaustavljen zbog loše ekonomske situacije u državi.
Početkom 1960-ih konačno je prihvaćen koncept podzemno – nadzemne željeznice te je 9. kolovoza 1967. godine započela gradnja prve stanice po imenu Hlavní nádraží. Ipak, pod utjecajem Sovjetske vlade odlučeno je da se sagradi „pravi“ metro sustav.
U razdoblju od 1974. do 1985. kompletno su izgrađene linije A, B i C te su postupno, kako bi koja bila dovršena, puštane u promet. Kasnije su građene nove stanice pa su te linije danas produžene.
Osnovne informacije
Metro ima tri linije, svaka je u drugoj boji. Linija A je zelena, B žuta a C crvena. Postoji 61 stanica sa ukupnom dužinom tračnica od 65,2 km. Vlakovi tijekom dnevne „špice“ voze u intervalu od 2 do 3 minute, a radno vrijeme metroa je od 4 ili 5 h ujutro do ponoći. Upravljanje metroom vodi tvrtka Dopravní podnik hlavního města Prahy a.s. (Praško društvo za javni prijevoz).
Vozni park
| Slika | Tip | Vozio | Broj vagona zaključno s 31.12.2013. |
|---|---|---|---|
| Datoteka:Metro M1 on test track.jpg | M1 | od 1998. | 265 |
| Datoteka:Nemocnice Motol metro 1.JPG | 81-71M | od 1996. | 465 |
| Pogreška pri izradbi sličice: | 81-717.1/714.1 | 1978. – 2009. | 5 (povijesni) |
| Datoteka:Nadrazi Holesovice Ecs 39 vyroci 01.jpg | Ečs | 1974. – 1997. | 3 (povijesni) |
Budućnost
U planu je gradnja linije D, koja bi trebala trajati od 2014. do 2021. godine. Bilo je zahtjeva i za gradnjom pete, E linije, ali ona još nije uvrštena u službene planove i dokumentaciju.
Vanjske poveznice
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Praški metro |
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Praški metro |
| |||||||||||||||||||||||
.jpg){kind=link}