Pozlaćeno srebro, ponekad znano i po francuskom terminu vermeil, čisto je ili sterling srebro prevučeno zlatom. Većina velikih predmeta koji izgledaju kao da su od zlata u stvari su od pozlaćenog srebra; kao primjer uzmimo sportske trofeje i medalje na Olimpijskim igrama od 1912. do danas. Osim što je sam materijal znatno jeftiniji u odnosu na masivno zlato bilo koje čistoće, veliki su predmeti od pozlaćenog srebra i znatno lakši i trajniji (zlato je teže čak i od olova, te se vrlo lako savija i izgrebe). Za objekte sa složenim detaljima poput pokaznica i drugih eklezijastičkih predmeta pozlata ujedno smanjuje potrebu za čišćenjem, jer nepozlaćeni srebrni predmeti vrlo brzo potamne, pa se znatno smanjuje i rizik od oštećenja.
Tehnike
Predmeti od pozlaćenog srebra izrđivani su putem korištenja različitih načina pozlate, primjerice tehnika pozlate putem uklanjanja manje plemenitih komponenti slitine koristili su Inke te u pretkolumbovskoj Južnoj Americi. Prevlačenje predmeta zlatnom folijom spominje već Homer u Odiseji,[1] dok tkz pozlata u vatri potječe iz 4. stoljeća prije Krista. Spomenuta je korištena do 1840. kada se u Englesoj patentira elektrolitska pozlata, koja se koristi i danas.
Izvori
- ↑ "And as when a man overlays silver with gold, a cunning workman whom Hephaestus and Pallas Athena have taught all manner of craft, and full of grace is the work he produces, even so the goddess shed grace upon his head and shoulders" from this translation
Dodatna literatura
- Koopman Rare Art. Gilt-edged Splendour: Masterpieces in Silver Gilt, with photographs by Guy Hills, John Adamson, 2013, ISBN 1-898565-12-0, ISBN 978-1-898565-12-3