Povijesni spisi napisani u Starom gradu Visokom

Stari grad Visoki.

Primarna funkcija Starog grada Visokog je bila ona obrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i spise. Prvi spomen Starog grada Visokog bilo je 1. rujna 1355. godine u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom "in castro nostro Visoka vocatum". I poslije toga su spisi i povelje često pisane u samom Starom gradu Visokom.

Popis pisanih spisa

• 1355. Tvrtko I Kotromanić piše povelju "in castro nostro Visoka vocatum".
• 1398. godine Priboje Masnović, kaštelan (knez) grada primljen je za dubrovačkog građanina. Prema ovom historijskom izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi.
• 1402. godine bosanki kralj Stjepan Ostoja izdaje povelju "pod gradom Visoki".
• 1404. godine kralj Ostoja izdaje povelju "pod Visokim".
• 1404. godine izdate su "pod gradom Visoki" dvije isprave koje su bile predmet sudskog spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. stoljeća podgrađe grada Visoki zove dvojako "Podvisoki" i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove).
• 1420. godine razbolio se veliki knez bosanski Batić Mirković "na Visokom", a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu grada Dubrovnika (općina Ilijaš).
• 1429. i 1436. godine veliki knez Tvrtko Borovinić piše isprave "na Visokom". Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.

Unutarnje poveznice

• Visoko
• Visočica (brdo kod Visokog)
• Bosanske piramide
• Piramida Sunca
• Stari grad Visoki
• Visoko u srednjem vijeku
• Povijest Bosne i Hercegovine

Vanjske poveznice

• O Starom gradu Visokom na službenim stranicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Stari grad Visoki
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Stari grad Visoki