Povijesni arhiv Beograda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Povijesni arhiv Beograda

Историјски архив Београда

{{{opis slike}}}
Zgrada arhiva u Novom Beogradu
Osnovan 1945.
Smještaj Palmira Togliattija 1, Novi Beograd,[1]
Republika Srbija
Vrsta međuopćinski arhiv
Službena stranica www.arhiv-beograda.org/sr

Povijesni arhiv Beograda (srp. ćir. Историјски архив Београда) međuopćinska je arhivska institucija koja djeluje na području svih 17 općina glavnog grada Srbije Beograda. Dok su sve ostale javne arhivske institucije osnovane ili republički zakon danas nad njima osnivačka prava daje izravno Republici Srbiji, Povijesni arhiv Beograda zajedno sa Arhivom Vojvodine i Povijesnim arhivom Novog Sada, jedan je od svega tri javna arhiva gdje ta prava pripadaju gradovima ili pokrajini.[2]

Povijest

Datoteka:Belgrade municipalities02.png
Područje nadležnosti arhiva.

Na području Beograda kao glavnog grada Kneževine i Kraljevine Srbije te kasnije Kraljevine Jugoslavije djelovali su brojni javni, vjerski i privatni arhivi različitih institucija kao i središnji Državni arhiv Srbije. Prva inicijativa da se osnuje posebni gradski javni arhiv u Beogradu pojavila se krajem tridesetih godina XX. stoljeća prije početka Drugog svjetskog rata pri čemu se posebno htjelo zaštititi vrijednu građu Zemunskog magistrata.[3] U razdoblju rata i neposredno po njegovu okončanju arhivska građa bila je u kaotičnom stanju, a sveopća oskudica i nepoznavanje struke dovodila je do toga da je arhivska građa korištena čak i za potrebe grijanja.[3] Kako bi tu praksu zaustavile nove republičke komunističke vlasti donose propise o stavljanju arhivske građe pod državnu zaštitu i osnivanju regionalnih arhivskih središta dok se građa Zemunske povijesne arhive u potpuno nesređenom stanju ipak vraća u prostorije gradske knjižnice i muzeja.[3]

Povijesni arhiv Beograda osnovan je nakon oslobođenja kao gradski arhiv odlukom Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Beograda 26. rujna 1945. godine.[4] Arhiv je bio zadužen za skupljanje i čuvanje građe važne za Beograd i Zemun, a do 1947. godine djelovao je u okviru gradske knjižnice nakon čega postaje nezavisna institucija.[4] 1954. godine arhiv je po prvi put dobio posebne prostorije za svoj rad, a od 1958. godine ponio je i današnji naziv.[4] Kako su se dodijeljene prostorije pokazale nedostatnima 1963. godine inicirana je izrada elaborat budućeg namjenskog objekta arhiva po projektu Milana Jerkovića.[3] Arhiv je 1973. godine preseljen u za svoje potrebe posebno izgrađenu zgradu u Novom Beogradu.[4] Zgrada arhiva u Novom Beogradu rekonstruirana je 2002. godine.[5]

Vidi još

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vanjske poveznice

  1. ↑ Историјски архив Београда. European Holocaust Research Infrastructure 0. Pristupljeno 2. studenog 2026.
  2. ↑ Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti. "Sl. glasnik RS", br. 6/2020 0. 2020 0. Pristupljeno 2. studenog 2026.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 80 godina Istorijskog arhiva Beograda. Povijesni arhiv Beograda 0. n.d 1. Pristupljeno 2. studenog 2026.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Istorijski arhiv Beograda. Turistički Vodič Srbije 0. n.d 1. Pristupljeno 2. studenog 2026.
  5. ↑ Istorijski arhiv Beograda. Gradina 0. Pristupljeno 2. studenog 2026.