| Potočani | |
|---|---|
  Potočani Potočani na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska županija |
| Općina/Grad | Đulovac |
| Nadmorska visina | 218 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°38′28″N 17°23′27″E / 45.6411471949857°N 17.3907995223999°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 47 |
| - Broj domaćinstava | 24 |
| Pošta | 43532 Đulovac |
| Pozivni broj | +385 043 |
| Autooznaka | DA |
 Potočani Potočani na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije | |
Potočani su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Zemljopis
Potočani se nalaze na sjevernim brežuljcima Papuka, između sela Koreničana i Katinca.
Budući da selom prolazi mnogo potoka, zasigurno su po njima dobili i ime. Selo se nalazi na 218 metara nadmorske visine, zračnom linijom od Đulovca je udaljeno 4 km, a od Daruvara 14 km. Selo danas spada u općinu Đulovac.
Samo neki od potoka i vrela koji izviru u selu su: Zvijezda, Markovica, Popinac i Dreza, a uz prugu, u nizini, protječe rijeka Riječka nastala spajanjem Šandrovca i Krivaje.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 47 stanovnika[1] te 24 obiteljskih kućanstava[2].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3][Napomena 1]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:500 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 296 bar:1869 from:0 till: 498 bar:1880 from:0 till: 345 bar:1890 from:0 till: 451 bar:1900 from:0 till: 399 bar:1910 from:0 till: 421 bar:1921 from:0 till: 425 bar:1931 from:0 till: 408 bar:1948 from:0 till: 325 bar:1953 from:0 till: 301 bar:1961 from:0 till: 285 bar:1971 from:0 till: 214 bar:1981 from:0 till: 162 bar:1991 from:0 till: 130 bar:2001 from:0 till: 47
PlotData=
bar:1857 at: 296 fontsize:S text: 296 shift:(-10,5) bar:1869 at: 498 fontsize:S text: 498 shift:(-10,5) bar:1880 at: 345 fontsize:S text: 345 shift:(-10,5) bar:1890 at: 451 fontsize:S text: 451 shift:(-10,5) bar:1900 at: 399 fontsize:S text: 399 shift:(-10,5) bar:1910 at: 421 fontsize:S text: 421 shift:(-10,5) bar:1921 at: 425 fontsize:S text: 425 shift:(-10,5) bar:1931 at: 408 fontsize:S text: 408 shift:(-10,5) bar:1948 at: 325 fontsize:S text: 325 shift:(-10,5) bar:1953 at: 301 fontsize:S text: 301 shift:(-10,5) bar:1961 at: 285 fontsize:S text: 285 shift:(-10,5) bar:1971 at: 214 fontsize:S text: 214 shift:(-10,5) bar:1981 at: 162 fontsize:S text: 162 shift:(-10,5) bar:1991 at: 130 fontsize:S text: 130 shift:(-10,5) bar:2001 at: 47 fontsize:S text: 47 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest
Šire područje na kojem se nalazi selo bilo je nastanjeno još u rimsko doba, a u srednjem vijeku u ovom, kao i u okolnim selima podno Stupčanice, živi vlaško stanovništvo. Vlasi su bili stočari, a ujedno i vrsni graničari, koji su čuvali Ilovu od austrijskih četa. Područje oko Ilove se zbog toga zvalo „Mala Vlaška“. Poslije, nakon slabljenja Turskog carstva, dio ovog stanovništva na nagovor austrijske vlasti odlazi na područje današnjeg Rovišća i drugih sela sjeverno od Bjelovara. Ipak većina stanovništva je ostala pod Papukom i nakon Turaka, sve se više povlačeći u brda koja su bogata šumom. Tako su sva ova sela danas u brdovitom kraju, a njihovi sokaci razgranati po svim brdskim usjeklinama i krčevinama.
Prema podacima Pravoslavne crkve, Pakračke eparhije, Potočani su spadali u Parohiju Katinci, današnji Katinac. Tako podaci govore da je selo 1702. godine imalo 9 domova, a 1779. godine 15. Postoje stanovita neslaganja u broju stanovnika što ga navodi Pakračka eparhija, i podataka od prvog službenog popisa stanovništva. Vjerojatno su razlog tome granice sela koje su u različitim popisima drugačije određene. Prvi popis stanovništva iz 1857. godine bilježi 296 stanovnika, a već 1869. godine 498 stanovnika, kada je selo ujedno i bilo najveće. Prema popisu iz 2001. godine selo ima samo 41 stanovnika. Uzrok su nedavna ratna zbivanja na ovom području. 1992. godine ovdje ne doseljava stanovništvo sa Kosova, za razliku od drugih sela u okolici. Zbog toga je također broj stanovnika danas malen. Izgradnjom i asfaltiranjem ceste 1974. godine selo biva bolje povezano s Daruvarom. Nedugo nakon toga gradi se i željeznička stanica Potočani-Katinac.
Gospodarstvo
Selo je pretežno smješteno na brdovitom terenu, a u nizini kojom protječe nekoliko potoka nalaze se plodne njive i livade. Iznad sela, na padinama su bili nekada šljivici i voćnjaci. Stanovništvo Potočana tradicionalno je bilo vezano uz poljoprivredu, najviše uz stočarstvo. Selo je imalo i jedan mlin uz rijeku Riječku. Ovo selo ima bogate prirodne resurse koji nikada nisu bili nimalo iskorišteni. Brdovit teren, očuvana priroda i bistri potoci dobar su preduvjet za lovni turizam, kojeg ovdje gotovo niti nema.
Spomenici i znamenitosti
U selu se slavi Sveti Nikola.
Napomena
- ↑ U 1869. sadrži podatke za naselje Katinac.
.gif){kind=link}