Hrvatska glazba je sveukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas. Glazba kao dio kulture u hrvatskoj povijesti pa i sadašnjosti svakako je jedan od njezinih bitnih i podjednako lijepih segmenata. Autohtona narodna glazbala u Hrvatskoj dokazuju bogatstvo tradicijskog instrumentarija kao i kulturnu mnogostrukost Hrvata i hrvatskog prostora. Pojedina tradicijska (folklorna) glazbala pokazuju kulturne posebnosti (reglasta klepetalka, zvrk "buga čiga", diplice presvučene kožama barskih pijavica) i poznata su samo kod Hrvata. Neka glazbala sa svojom sačuvanom posebnom običajnom i ritualnom funkcijom ukazuju na predkršćanske (pišta, slavić, ćurlin u obredu pozdrava suncu) i pretpovijesne korijene (zujalice, tj. "grmavice" u obredu plodnosti, tj. magiji izazivanja kiše). Druga glazbala, sa svojim imenom i konstrukcijom ukazuju na daleko mezopotamsko i indoiransko podrijetlo (tambure dvožice, tj. grobničke "cindre", "cindrice" iz Lanišća tj. Ćićarije i Kastavštine, identične su s tamburama na reljefnim prikazima iz Gornje Mezopotamije, tj. povijesnog područja huritske države, a njihovo babilonsko zapisano ime, "sinnitu", znači dvožica).
Toggle search
Toggle menu
309,3 tis.
59
18
531,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija