Umjetnost metalnog doba je umjetničko razdoblje nakon kamenog doba koje završava pojavom prvih civilizacija s kojima se jedno vrijeme i preklapa.
Nakon mlađeg kamenog doba (neolita) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. bakreno doba – oko 3000 pr. Kr.). Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba jer je bakar premekan i oblikuje se na sličan način kao i kamen. Pravo metalno doba obuhvaća dva perioda: brončano doba (oko 2000 pr. Kr.) i željezno doba (1300 pr. Kr.).
U brončano doba sve je više nakita, osobito kopči ili fibula za kopčanje odjeće spiralnim žičanim ukrasima. Kako je oružje simbol ratovanja, agresije i pljačke, tako su velike fibule, uz praktičnu namjenu i znak bogatstva.
Utvrđena naselja bila su rasprostranjena diljem Europe i oko njih nastajale su brojne kulture brončanog doba od kojih razlikujemo 5 glavnih: egejski kulturni krug, srednjoeuropski krug, nordijski krug, zapadnoeuropski krug i istočnoeuropski krug. Unutar svakoga kruga postoji niz manjih lokalnih kultura, pa tako egejski kulturni krug obuhvaća: kretsku (minojsku) kulturu, cikladsku kulturu, ciparsku kulturu, mikensku kulturu i maloazijsku kulturu.