Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/02 2016

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Jozo Kljaković
Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. - Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist. Jedno od najvećih imena hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Jozo Kljaković je rodio se u Solinu 1889. godine kao najstarije od devetero djece u obitelji Nikole Kljakovića Šantića i Pavice Kljaković (rođ. Gašpić). U Splitu je pohađao Kraljevsku veliku realku gdje je i maturirao 1908. godine. Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu te arhitekturu na visokim tehničkim školama u Pragu (gdje paralelno uči slikarstvo kod Vlaha Bukovca, 1908.) i Beču. U Zagreb dolazi nakon Beča i učiti slikati u atelijeru Franje Pavačića, profesora na Obrtnoj školi u Zagrebu. Zatim je na Instituto delle belle arti u Rimu, te kod Ferdinanda Hodlera u Ženevi (1917.), a u Parizu studira na Académie Ranson, kod Mauricea Denisa i Marcel-Lenoira (uči fresko slikarstvo), 1920. godine.

Od 1912. do 1915. godine živi u Srbiji. Izbjegavajući vojnu obvezu u Austrougarskoj monarhiji, bježi u Srbiju gdje se zapošljava kao nastavnik crtanja te u tom svojstvu radi u Zaječaru i Negotinu. Prvi svjetski rat zatječe ga u Srbiji i budući se nije mogao vratiti u Hrvatsku zbog kazne koja bi ga sustigla za izbjegavanje vojne obveze Kljaković preko Soluna bježi u Marseille te kasnije odlazi u Pariz a potom u Ženevu, gdje živi od 1916. do 1918. godine i gdje dočekuje kraj rata.

Nakon Prvoga svjetskog rata doselio se u Zagreb. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (ALU) u razdoblju od 1921. do 1943. godine, gdje je predavao zidno i dekorativno slikarstvo. Za zagrebačku Gradsku vijećnicu naslikao je sliku Sukob Kaptola i Gradeca na Krvavom mostu i umjesto honorara dobio je zemljište na Rokovu perivoju, gdje je sagradio obiteljsku kuću u koju će se 1929. godine useliti zajedno sa suprugom Antonijom Kablar i sinom Krunoslavom.

...Pročitaj cijeli članak