1. prosinca 2005. - 3. siječnja 2006.
Kornjače (
Testudinata,
Testudines, ranije i
Chelunia) postoje već duže od 250 milijuna godina. Na
Zemlji postoji više od 250 različitih
vrsta, od toga je sedam
morskih, 180 vrsta živi u
slatkoj vodi, a ostatak živi na kopnu. Kornjače se ubrajaju u
reptile i bile su na Zemlji još prije nego što su se razvili veliki
dinosauri. Sposobnost prilagođavanja kornjača, čiji su najbliži srodnici
krokodili i
ptice, osigurala im je postojanje do današnjih dana.
Pročitaj cijeli članak
13. siječnja 2006. - 28. veljače 2006.
Bakterije su najbrojnija skupina
organizama. Većina je ovih jednostaničara nužna za održavanje života ostalih makroorganizama na
Zemlji. Te su bakterije bile bitne u biološkoj
evoluciji, a i danas su osnova svakog
hranidbenog lanca u prirodi. Prisutni su u
tlu i
vodi. Ostale su bakterije pripadnici
fiziološke flore ljudi i životinja, obavljaju poželjne kemijske procese te se primjenuju u raznim
gospodarskim djelatnostima. Od 1500 opisanih vrsta bakterija, samo su stotinjak vrsta ljudski
patogeni...
Pročitaj cijeli članak
28. veljače 2006. - 3. veljače 2007.
Virusi su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stvaranja
energije i
bjelančevina stanica domaćina. Na postojanje virusa je prvi upozorio ruski biolog
Dmitrij Josifovič Ivanovski koji je tijekom istraživanja mozaične bolesti
duhana, filtratom soka bolesne biljke oslobođenim od
bakterija, uspio zaraziti zdravu biljku. Smatrao je da se radi o bakterijskom otrovu, za koji se upotrebljavao
latinski naziv
virus. Istraživanja virusne morfologije, njihova kemijskog sastava i umnožavanja su uznapredovala otkrićem
elektronskog mikroskopa (veličina virusa se kreće između 20 i 300
nm) i uvođenjem novih metoda...
Pročitaj cijeli članak
3. veljače 2007. - 27. veljače 2007.
Enzim je biološki
katalizator, tj. može utjecati na brzinu
kemijske reakcije. Enzimi su neophodni za život kakav poznajemo, jer su mnoge reakcije koje se odvijaju u
stanicama organizma prespore te bi vodile do bitno drugačijih produkata koje
organizmu ili ne trebaju, ili bi štetili. Pogreška (
genetske mutacije, nedovoljna proizvodnja, ili hiperprodukcija enzima) jednog jedinog enzima može biti glavni uzrok teških genetskih poremećaja. Tako je, primjerice, poremećaj fenilketonurija rezultat pogreške enzima
fenilalanin hidroksilaza, koji katalizira prvi korak u degradaciji
aminokiseline fenilalanina. Ako ovaj enzim ne radi kako treba, i ne degradira aminokiselinu na predviđeni način, neograničena proizvodnja fenilalanina će dovesti do mentalne retardacije. Postoji i još čitav niz oboljenja, pod zajedničkim nazivom
enzimopatije, čiji je uzrok mutacija gena, a posljedica nedostatak nekog enzima...
Pročitaj cijeli članak
27. veljače 2007. - 16. travnja 2007.
Deoksiribonikleinska kiselina (eng. DNA) je nukleinska kiselina u obliku dvostruke, spirano zavijene zavojnice koja sadrži genetičke odrednice za specifični biološki razvoj staničnih oblika života i većine virusa. DNA je dugački polimer nukleotida i kodira redoslijed aminokiselina u proteinima koristeći genetički kod tj. trostruki kod nukleotida.
U eukariotskim stanicama kao što su biljke, životinje, gljive i protisti, većina DNA je smještena u staničnoj jezgri. Nasuprot tome, u jednostavnijih stanica zvane prokarioti (bakterije), DNA nije odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom (jezgra u tih stanica kao takva ne postoji). Stanične organele kao što su mitohondriji i kroroplasti također sadrže DNA.
DNA je osnovna molekula na kojoj se temelji nasljeđivanje i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina. U ljudi, te osobine mogu ići od boje kose do sklonosti prema nekim
bolestima. Za vrijeme diobe stanice, DNA se replicira i prenosi se potomcima putem
reprodukcije. Istraživanja porijekla mogu se bazirati i na mitohondrijskoj DNA koju dobivamo samo od majke i muškom Y
kromosomu kojeg dobivamo samo od oca. DNA svake osobe, njihov
genom, nasljeđen je od oba roditelja. Majčina
mitohondrijska DNA zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke npr. crvene krvne stanice, većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNA nasljeđene od majke....
Pročitaj cijeli članak
Mjesec 4
Mjesec 5
Mjesec 6
Mjesec 7
Mjesec 8
Mjesec 9
Mjesec 10
Mjesec 11
Mjesec 12
