Popis istaknutih pionira računarstva

Ovaj članak predstavlja popis pojedinaca koji su pomogli stvoriti, razviti i zamisliti što računala i elektronika mogu napraviti.

Osoba	Postignuće	Datum post.
John Atananasasya	Napravio je prvo elektroničko digitalno računalo, ABC, iako nije bilo ni programibilno niti turing-ekvivalentno.	1939.
Charles Babbage	Dizajnirao je analitički stroj te napravio prototip manje moćnog mehaničkog kalkulatora.	1822. 1837.
John Backus	Izmislio je FORTRAN (Formula Translation), prvi praktični viši programski jezik, te je formulirao Backus-Naurov oblik koji opisuje sintaksu formalnog jezika.	1954. 1963.
George Boole	Formalizirao booleovu algebru, osnovu za digitalnu logiku i računarstvo.
Alonzo Church	Fundamentalni doprinosi teoretskom računarstvu, specifično za razvoj lambda računa i otkriće u njemu neodlučivih problema.	1936.
Wesley A. Clark	Dizajnirao je LINC, prvo funkcionalno računalo skresano veličinom i cijenom za pojedinačnog korisnika. Stavljeno u službu 1963., mnoge njegove osobine su shvaćeni kao prototipovi onoga što će postati esencijalni elementi osobnih računala.	1962.
James Cooley	On i John W. Tukey su stvorili Fast Fourier Transform algoritam.
Ole-Johan Dahl	On i Kristen Nygaard su izmislili proto-objektno orijentirani jezik SIMULA.	1962.
Edsger Dijkstra	Za algoritme, Goto considered harmful, semafor, rigor, i pedagogiju.
J. Presper Eckert	On i John Mauchly su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvo moderno (sve elektroničko, turing-ekvivalentno) računalo, te UNIVAC I, prvo komercijalno dostupno računalo.	1943. 1951.
Douglas Engelbart	Najpoznatiji po izumu računalnog miša (u suradnji sa Billom Englishom); kao pionir interakcije čovjeka i računala čiji je tim Augment razvio hipertekst, umrežena računala i preteče GUI-a.
Gottlob Frege	Čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalni prethodnik nužan za razvoj teorije računanja.	1879.
C.A.R. Hoare	Razvio je formalni jezik CSP te quicksort algoritam.
Kurt Gödel	Dokazao je da Peano aksiomatizirana aritmetika ne može istovremeno biti i logički konzistentna i potpuna u predikatnom računu prvog reda. Church, Kleene, i Turing su razvili temelje teorije računanja na osnovu korolara Gödelovog rada.	1931.
James Gosling	Razvio je programski jezik Java, najrašireniji prenosivi računarski jezik ikad razvijen.
Lois Haibt	Bila je član desetoročlanog tima koji je izmislio Fortran i među prvim ženama koje su odigrale krucijalnu ulogu u razvoju računarstva.
Grace Hopper	Za pionirski rad o nužnosti viših programskih jezika, koje je naslovila kao automatsko programiranje, i pisanje A-O jezičnog procesora, koji je jako utjecao na programski jezik COBOL.
Kenneth Iverson	Za izum programskog jezika APL te za doprinos interaktivnom računarstvu.
Jacek Karpinski	Razvio je prvi diferencijalni analizator koji je koristio tranzistore, te razvio prve algoritme za strojno učenje koji su prepoznavali slova i slike. Također je izumitelj jednog od prvih miniračunala, K-202.
Stephen Cole Kleene	Za pionirski rad sa Alonzom Churchom u lambda računu koji je postavio temelje teorije računanja.	1936.
Donald Knuth	Za The Art of Computer Programming i TeX.	1968. 1989.
Sergei Alekseyevich Lebedev	Nezavisno je dizajnirao prvo elektroničko računalo u Sovjetskom Savezu, MESM, in Kijevu, Ukrajina.	1951
Gottfried Leibniz	Čiji su ogromni napredci u simboličkoj logici, poput stroja Calculus ratiocinator, značajno utjecali na Gottloba Fregea, čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalan za teoretske osnove računarstva. Bio je pod velikim utjecajem Ramona Llulla.
Ramon Llull	Za svoje višestruke strojeve za simboličko predstavljanje, za "Ars Combinatoria", te za pionirske doprinose u simboličkom predstavljanju i manipulaciji u svrhu stvaranja znanja. Imao je velik utjecaj na Leibniza. Često je smatran svojevrsnim ocem računarstva.
Ada Lovelace	Započela je proučavanje znanstvenog računanja, specifično za svoju Skicu analitičkog stroja, analizu Babbageovog rada. Programski jezik Ada je imenovan njoj u čast.
John Mauchly	On i J. Presper Eckert su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvo suvremeno (sve elektroničko, turing-ekvivalentno) računalo, te UNIVAC I, prvo komercijalno dostupno računalo.	1943. 1951.
John McCarthy	Izmislio je Lisp, funkcijski programski jezik.	1955.
John von Neumann	Izveo je von Neumannovu arhitekturu na kojoj je zasnovana većina suvremenih računala.	1945.
Kristen Nygaard	On i Ole-Johan Dahl su izmislili proto-objektno orijentirani programski jezik SIMULA.	1962.
Emil L. Post	Razvio je Post stroj kao model računanja, neovisno o Turinga. Također je poznat po razvoju tablica istinitosti te Postovog problema korespondencije, korištenog u teoriji rekurzije te i u dokazivanju onoga što je poznato kao Postov teorem.
Dennis Ritchie	Za pionirski rad u programskom jeziku C i računalnom operacijskom sustavu UNIX pri Bell Labs.
Claude Shannon	Osnovao je teoriju informacije i praktični dizajn digitalnih krugova.
Herbert Simon	Politički znanstvenik i ekonomist sa pionirskim doprinosima u umjetnoj inteligenciji. Koaturirao je programe Logic Theory Machine i General Problem Solver.	1956. 1957.
John W. Tukey	On i James Cooley su stvorili Fast Fourier Transform algoritam.
Alan Turing	Za utemeljujuće doprinose računarstvu, za formulaciju računskog modela Turingova stroja, te za dizajn Pilot ACE.
Maurice Wilkes	Napravio je prvo praktično računalo zasnovano na pohranjenom programu (EDSAC) koje je bilo završeno te je zaslužan za ideje nekoliko konstrukata viših programskih jezika.
Niklaus Wirth	Dizajner programskih jezika, uključujući Pascal i Modula-2.	1970. 1978.
Konrad Zuse	Napravio je prvo funkcionalno računalo upravljano programom koje je moglo pohranjivati na traku, Z3. Za Z3 je dokazano da je turing-ekvivalentan 1998.	1941.