Ovaj članak predstavlja popis pojedinaca koji su pomogli stvoriti, razviti i zamisliti što računala i elektronika mogu napraviti.
| Osoba | Postignuće | Datum post. |
|---|---|---|
| John Atananasasya | Napravio je prvo elektroničko digitalno računalo, ABC, iako nije bilo ni programibilno niti turing-ekvivalentno. | 1939. |
| Charles Babbage | Dizajnirao je analitički stroj te napravio prototip manje moćnog mehaničkog kalkulatora. | 1822. 1837. |
| John Backus | Izmislio je FORTRAN (Formula Translation), prvi praktični viši programski jezik, te je formulirao Backus-Naurov oblik koji opisuje sintaksu formalnog jezika. | 1954. 1963. |
| George Boole | Formalizirao booleovu algebru, osnovu za digitalnu logiku i računarstvo. | |
| Alonzo Church | Fundamentalni doprinosi teoretskom računarstvu, specifično za razvoj lambda računa i otkriće u njemu neodlučivih problema. | 1936. |
| Wesley A. Clark | Dizajnirao je LINC, prvo funkcionalno računalo skresano veličinom i cijenom za pojedinačnog korisnika. Stavljeno u službu 1963., mnoge njegove osobine su shvaćeni kao prototipovi onoga što će postati esencijalni elementi osobnih računala. | 1962. |
| James Cooley | On i John W. Tukey su stvorili Fast Fourier Transform algoritam. | |
| Ole-Johan Dahl | On i Kristen Nygaard su izmislili proto-objektno orijentirani jezik SIMULA. | 1962. |
| Edsger Dijkstra | Za algoritme, Goto considered harmful, semafor, rigor, i pedagogiju. | |
| J. Presper Eckert | On i John Mauchly su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvo moderno (sve elektroničko, turing-ekvivalentno) računalo, te UNIVAC I, prvo komercijalno dostupno računalo. | 1943. 1951. |
| Douglas Engelbart | Najpoznatiji po izumu računalnog miša (u suradnji sa Billom Englishom); kao pionir interakcije čovjeka i računala čiji je tim Augment razvio hipertekst, umrežena računala i preteče GUI-a. | |
| Gottlob Frege | Čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalni prethodnik nužan za razvoj teorije računanja. | 1879. |
| C.A.R. Hoare | Razvio je formalni jezik CSP te quicksort algoritam. | |
| Kurt Gödel | Dokazao je da Peano aksiomatizirana aritmetika ne može istovremeno biti i logički konzistentna i potpuna u predikatnom računu prvog reda. Church, Kleene, i Turing su razvili temelje teorije računanja na osnovu korolara Gödelovog rada. | 1931. |
| James Gosling | Razvio je programski jezik Java, najrašireniji prenosivi računarski jezik ikad razvijen. | |
| Lois Haibt | Bila je član desetoročlanog tima koji je izmislio Fortran i među prvim ženama koje su odigrale krucijalnu ulogu u razvoju računarstva. | |
| Grace Hopper | Za pionirski rad o nužnosti viših programskih jezika, koje je naslovila kao automatsko programiranje, i pisanje A-O jezičnog procesora, koji je jako utjecao na programski jezik COBOL. | |
| Kenneth Iverson | Za izum programskog jezika APL te za doprinos interaktivnom računarstvu. | |
| Jacek Karpinski | Razvio je prvi diferencijalni analizator koji je koristio tranzistore, te razvio prve algoritme za strojno učenje koji su prepoznavali slova i slike. Također je izumitelj jednog od prvih miniračunala, K-202. | |
| Stephen Cole Kleene | Za pionirski rad sa Alonzom Churchom u lambda računu koji je postavio temelje teorije računanja. | 1936. |
| Donald Knuth | Za The Art of Computer Programming i TeX. | 1968. 1989. |
| Sergei Alekseyevich Lebedev | Nezavisno je dizajnirao prvo elektroničko računalo u Sovjetskom Savezu, MESM, in Kijevu, Ukrajina. | 1951 |
| Gottfried Leibniz | Čiji su ogromni napredci u simboličkoj logici, poput stroja Calculus ratiocinator, značajno utjecali na Gottloba Fregea, čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalan za teoretske osnove računarstva. Bio je pod velikim utjecajem Ramona Llulla. | |
| Ramon Llull | Za svoje višestruke strojeve za simboličko predstavljanje, za "Ars Combinatoria", te za pionirske doprinose u simboličkom predstavljanju i manipulaciji u svrhu stvaranja znanja. Imao je velik utjecaj na Leibniza. Često je smatran svojevrsnim ocem računarstva. | |
| Ada Lovelace | Započela je proučavanje znanstvenog računanja, specifično za svoju Skicu analitičkog stroja, analizu Babbageovog rada. Programski jezik Ada je imenovan njoj u čast. | |
| John Mauchly | On i J. Presper Eckert su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvo suvremeno (sve elektroničko, turing-ekvivalentno) računalo, te UNIVAC I, prvo komercijalno dostupno računalo. | 1943. 1951. |
| John McCarthy | Izmislio je Lisp, funkcijski programski jezik. | 1955. |
| John von Neumann | Izveo je von Neumannovu arhitekturu na kojoj je zasnovana većina suvremenih računala. | 1945. |
| Kristen Nygaard | On i Ole-Johan Dahl su izmislili proto-objektno orijentirani programski jezik SIMULA. | 1962. |
| Emil L. Post | Razvio je Post stroj kao model računanja, neovisno o Turinga. Također je poznat po razvoju tablica istinitosti te Postovog problema korespondencije, korištenog u teoriji rekurzije te i u dokazivanju onoga što je poznato kao Postov teorem. | |
| Dennis Ritchie | Za pionirski rad u programskom jeziku C i računalnom operacijskom sustavu UNIX pri Bell Labs. | |
| Claude Shannon | Osnovao je teoriju informacije i praktični dizajn digitalnih krugova. | |
| Herbert Simon | Politički znanstvenik i ekonomist sa pionirskim doprinosima u umjetnoj inteligenciji. Koaturirao je programe Logic Theory Machine i General Problem Solver. | 1956. 1957. |
| John W. Tukey | On i James Cooley su stvorili Fast Fourier Transform algoritam. | |
| Alan Turing | Za utemeljujuće doprinose računarstvu, za formulaciju računskog modela Turingova stroja, te za dizajn Pilot ACE. | |
| Maurice Wilkes | Napravio je prvo praktično računalo zasnovano na pohranjenom programu (EDSAC) koje je bilo završeno te je zaslužan za ideje nekoliko konstrukata viših programskih jezika. | |
| Niklaus Wirth | Dizajner programskih jezika, uključujući Pascal i Modula-2. | 1970. 1978. |
| Konrad Zuse | Napravio je prvo funkcionalno računalo upravljano programom koje je moglo pohranjivati na traku, Z3. Za Z3 je dokazano da je turing-ekvivalentan 1998. | 1941. |