Pomoćnica kršćana
| Marija Pomoćnica kršćana | |
 Slika Marije Pomoćnice kršćana u torinskoj bazilici. | |
| Ustanovljen | 24. svibnja 1814. |
|---|---|
| Nadnevak | 24. svibanj |
| Svetišta | Bazilika Marije pomoćnice, Torino; bazilika Marije pomoćnice, Rim; bazilika Marija Pomagaj, Brezje |
| Blažena Djevica Marija | |
Pomoćnica kršćana (lat. Sancta Maria Auxilium Christianorum; špa. Nuestra Señora María Auxiliadora)rimokatolički je marijanski blagdan koji se slavi 24. svibnja. Sv. Ivan Zlatousti je prva osoba koja je koristila ovaj naslov, 345. godine. Don Bosco je također promicao marijansku pobožnost pod ovim naslovom.
Naslov Marija Pomoćnice kršćana je povezan s obranom kršćanske Europe, sjevera Afrike i Bliskog istoka od nekršćanskih naroda tijekom srednjeg vijeka. Godine 1572. islamsko Osmansko Carstvo ima namjeru da napadne kršćansku Europu. Papa Pio V. pozvao je kršćansku vojsku iz cijele Europe kako bi branila kontinent te je zamolio vjernike da se mole Mariji. Poraz muslimanskih Turaka je pripisan zagovoru Djevice Marije pod tim naslovom. Papa Pio V. je uveo u Lauretanske litanije ovaj zaziv "Pomoćnica kršćana".[1]
Papa Lav XIII. je odobrio kanonsku krunidbu slike koja nosi naslov Pomoćnice kršćana, 17. svibnja 1903. godine, koja se trenutno nalazi u bazilici Marije Pomoćnice kršćana.
Povijest
Korijeni
Postoje dva natpisa iz prvih stoljeća kršćanstva na grčkom koji se odnose na Djevicu Mariju: θεοτοκος (Teotokos; Majka Božja) i Βοετεια (Pomoćnica). Sami Crkveni oci nazivaju Mariju kao "Βοετεια". Ivan Zlatousti je koristio taj naslov u propovijedi (345.), Proklo (476.) i Seba iz Cezareje (532.). Nakon 5. stoljeća, druge osobe koje ga koriste su Romano Melone (518.), Sofrinije Jeruzalemski (560.), Ivan iz Damaska (749.) i German iz Carigrada (733.).
Lauretanske litanije
Ovaj naslov Blažene Djevice Marije je uvršten u litanije nakon kršćanske pobjede nad Turcima, 7. listopada 1571. u bitci kod Lepanta. Kršćani su svoju pobjedu, nad tada jačom i nadmoćnijom islamskom vojskom, pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije, a papa Pio V. odredio je da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice ili Marije Pobjednice.
Blagdan
Blagdan Gospe Pomoćnice kršćana ustanovio je papa Pio VII. On je po nalogu Napoleona I. bio uhićen 5. lipnja 1808. godine. Papa je bio uhićen nakon što je poslije konklave, ponovio izopćenje Napoleona I., potvrdivši čin svoga prethodnika Pija VI Papa zatim odlazi u Pariz kako bi okrunio Napoleona za cara. Nakon proglašenja, zatvara papu u Certosi kod Firence, pa u Savonu, gdje ostaje sljedeće tri godine. Godine 1813. Napoleon I. doživljava poraz kod Leipziga. Papa trijumfalno ulazi u Rim 24. svibnja 1814. Od tada se blagdan Pomoćnice kršćana obilježava kao uspomena na povratak pape Pija VII. iz sužanjstva.[2]
Umjetnički prikazi
Mariahilf. Lucas Cranach Stariji, o. 1520., Katedrala sv. Jakova Innsbrucku
Statua u svetištu Marije Pomoćnice kršćana u Meksiku
Pomoćnica kršćana - Katedrala Treviso
Oltar u crkvi Mariahilf u Beču
Slika iz 18. st. u crkvi u Matzleinsdorfu, Austrija
_-_interior_-_Capella_della_Madonna_-_Maria_Ausiliatrice.jpg)
Izvori
- ↑ sveci.net: Sveti Pio V., pristupljeno 24. ožujka 2016. (hrv.)
- ↑ katolicki-tjednik.com: Blažena Djevica Marija, Pomoćnica kršćana, pristupljeno 24. ožujka 2016. (hrv.)
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Zvonko Maković, Prostor i vrijeme jedne slike: Mariahilf, Sic ars deprenditur arte: zbornik u čast Vladimira Markovića, Institut za povijest umjetnosti, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2009. ISBN 9789536106813, CROSBI