Poljička cesta (Split)
| Poljička cesta | |
|---|---|
| Vrsta | Ulica / Gradska avenija |
| Lokacija | Split, Hrvatska |
| Početak gradnje | Ulica kralja Zvonimira / Ulica slobode |
Poljička cesta (često nazivana samo Poljička) jedna je od glavnih, najdužih i prometno najvažnijih ulica u Splitu. Proteže se u smjeru zapad-istok, spajajući širi centar grada s istočnim gradskim četvrtima i izlazom prema Omišu i Dubrovniku. Ulica predstavlja ključni dio trase državne ceste D410.
Povijest i urbanizam
Moderni profil Poljičke ceste oblikovan je krajem 1960-ih godina u sklopu realizacije velikog urbanističkog megaprojekta Split 3. Zamišljena je kao primarna južna magistralna os koja povezuje povijesnu jezgru s novoplaniranim stambenim četvrtima za desetak tisuća stanovnika. Prilikom projektiranja, mreža ulica položena je tako da djelomično prati antički raster rimske podjele zemljišta (centurijacije) i pravce same Dioklecijanove palače.
Ulica nosi ime po povijesnoj regiji i nekadašnjoj Poljičkoj Republici (knežini) koja se prostirala istočno od Splita, između rijeka Žrnovnice i Cetine. Iz tog razloga, ona predstavlja i simboličku poveznicu grada s doseljenicima iz poljičkog kraja.
Osim prometne uloge, Poljička cesta danas funkcionira i kao oštra urbanističko-sociološka granica u gradu. Na svom istočnom dijelu ona jasno razdvaja planski i vrhunski izgrađenu četvrt Mertojak s južne strane, od četvrti Visoka sa sjeverne strane, koja je povijesno nastala neplanskom i bespravnom gradnjom.
Tehničke karakteristike
Cesta je dugačka približno 3 kilometra. Izvedena je u punom profilu s odvojenim kolnicima, od kojih svaki sadrži po dvije ili tri prometne trake (ukupno 4 do 6 voznih traka). Kolnici su razdvojeni karakterističnim središnjim zelenim pojasom na kojemu je zasađen drvored. Uzduž cijele trase izgrađene su pješačke staze, a ulica je opremljena i za potrebe glavnih linija javnog autobusnog prijevoza tvrtke Promet Split.[1]
Značajni objekti
Kao jedna od najfrekventnijih gradskih kucavica, Poljička cesta okuplja brojne javne, obrazovne i ekonomske ustanove:
- Klinički bolnički centar Split (KBC Firule) – najveći bolnički kompleks u Dalmaciji, čiji se sjeverni ulaz i hitni prijem nalaze neposredno uz zapadni dio ceste.
- Zgrada "Poljičanka" – prepoznatljiv poslovno-upravni objekt izgrađen 1991. godine na kućnom broju 35, površine od gotovo 8000 m². U njoj je smješten Filozofski fakultet u Splitu (uprava i odsjeci), Sveučilišna knjižnica te državni registri.[2]
- Sveučilišni Kampus – smješten uz sjeverni rub ceste, gdje se nalaze Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) te studentski domovi.
- Poznata sjedišta banaka, upravne zgrade telekomunikacijskih tvrtki, autosaloni i trgovački centri.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Plan održive urbane mobilnosti Grada Splita do 2030. godine, Grad Split, pristupljeno 15. kolovoza 2026.
- ↑ Svečana primopredaja zgrade Poljičanka, Dalmacija Danas, objavljeno 18. prosinca 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2026.