Polinezijski narodi (Polinezijci), zbirno ime za mnogobrojne malene narode i plemena nastanjenih, uz neke iznimke, na Polinezijskim otocima, Oceanija. Polinezijci svojom svjetlom puti razlikuju od svih ostalih stanovnika Oceanije, Melanezijaca i Mikronezijaca. Prema jeziku smatra se da je njihova postojbina prije kojih 2.500 godina bilo područje Tonge i Samoe, odakle su se u svojim kanuima raselili po ostalim otocima Oceanije, a ovim jezicima govori manje od milijun ljudi [1].
Podjela
Danas se oni sastoje od više naroda od kojih većina svoja imena imaju po otocima i državama koje naseljavaju. Najpoznatiji među njima su:
- Bukabukanci, Cookovo Otočje; govore pukapuka (bukabuka)
- Markeški narodi, govore markeški.
- Havajci na Havajima; govore havajski
- Mangarevanci, Francuska Polinezija, otoci Gambier i Mangareva, govore mangarevanski
- Markežani (sjeverni i južni), Francuska Polinezija
- Rapanci, Francuska Polinezija, otoci Austral i Rapa. Hovore rapa
- Rapanui, Rapa Nui, Čile; govore rapanui (jezik)rapanui.
- Tahitski narodi
- Maori sa Novog Zelanda; govore maorski.
- Rakahanga-Manihiki, otoci Cook
- Rarotonžani, Rarotonga; govore rarotonški.
- Tahićani (Tahiti); govore tahićanski
- Tongareva, otoci Cook
- Tuamočani, Tuamotu; govore tuamotu (jezik)tuamotu.
- Tubuajci, otoci Tubuai (Austral), Francuska Polinezija
- Tuvaluški narodi, otoci Ellice
- Kapinga, otok Kapingamarangi, Mikronezija
- Takuu, Papua Nova Gvineja
- Nukuoro, Mikronezija
- Nukumanu, Papua Nova Gvineja
- Nukuria, Papua Nova Gvineja
- Ontong Java, Solomonovi otoci
- Sikaiana, Solomonovi otoci
- Tuvaluanci, Tuvalu
Život i običaji
Polinezijski narodi na glasu su po svojim nautičkim sposobnostima. Među nekim skupinama postojao je i kanibalizam (Samoa ?) [2].