Pokora (performans)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada

Pokora je serija performansa autora Vice Tomasovića u kojima se umjetnik zazidava u prostor koji je simbol opterećene povijesti grada u kojemu se djelo izvodi. Tijelo autora se cementom i ciglama potpuno odjeljuje od publike. Tomasović ostaje zatvoren dok ne ode i posljednji posjetitelji. Iako performans predstavlja intimnu duhovnu operaciju iskupljenja, u kontekstu prostora u kojemu se izvodi i krvave povijesti koju prostor baštini performans postaje siboličan čin kajanja šire zajednice zbog kolektivnih grijeha u prošlosti.

Varaždin[uredi]

Tomasović se je zazidao u centralni dio nekadašnje sinagoge u Varaždinu 2015. godine. Bogomolja je posvećena 1861. godine 1941. je oštećena, 1946. pregrađena, od 1969 je u njoj djelovalo Narodno sveučilište i kino. Sagrađena je na tadašnjoj periferiji Varaždina (na „južnom grabištu“), prema budućem Željezničkom kolodvoru. U jednoj svojoj fazi varaždinska sinagoga, s dva tornja, preoblikovana je da bi bila što sličnija pariškoj sinagogi u Rue de la Victorie. U drugoj polovici 19. stoljeća i prvoj polovici 20. stoljeća varaždinska židovska zajednica, inače jedna od najstarijih u Hrvatskoj, imala je važnu ulogu u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju baroknog grada. Ustaše, provodeći nacističke rasne zakone, uhapsile su i deportirale više od 600 varaždinskih Židova. Tek je nekoliko Židova danas u Varaždinu, a Židovska općina Varaždin više ne postoji. Performas je izveden na Danima hrvatskog performansa u Varaždinu.

Pula[uredi]

U Puli se je autor samozazidao u austro-ugarski vojni bunker tik do Arsenala 2015. godine. Austrija je proglasila Pulu svojom glavnom ratnom lukom nakon gubitka svojih posjeda u sjevernoj Italiji. Prema popisu iz 1850. Pula je imala tek 1104 stanovnika, da bi već 1910. na broju bilo 58 140 stanovnika. Asimilacija i akulturacija bila je tako brza i učinkovita da se ponekad već u prvom naraštaju gubilo hrvatsko etničko obilježje i napuštao hrvatski jezik, tako da dobar dio pulskih Talijana potječe iz hrvatske sredine. Nerijetko je upravo takva nepripremljena, neprimjerena, naprasita i prisilno nastala multietničnost izvor mnogim političkim tenzijama, socijalnim nerazumijevanjima, kulturalnim nesporazumima i inim sukobima. Performans je izveden na Danima hrvatskog performansa u Puli.

Izvori[uredi]