Pokolj na Khíosu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Pokolj na Khíosu (francuski: Scène des massacres de Scio) je slavna romantičarska slika Eugenea Delacroixa koja je djelovala poticajno na francusku javnost koja je podržala francusko uključivanje u grčkom ratu za oslobođenje od Turske.

Piramidalna kompozicija (likovna) likova koju je Delacroix posudio sa slike T. Géricaulta Splav Meduza.

Povijest

Ovom slikom Delacroix je podjednako zadovoljio romantičarsko zanimanje za daleka egzotična mjesta i političku slobodu. Ovakvo stajalište je dijelio s Lordom Byronom koji je 1824. godine poginuo u Grčkoj pomažući grčku borbu za slobodu od turske vlasti. Delacroix je u svibnju 1823. godine odlučio za pariški Salon naslikati pokolj Grka koji su izvršili Turci u travnju 1822. godine na otoku Khíosu pri čemu je ubijeno oko 20,000 ljudi a više od 70,000 deportirano[1]. On je potražio svjedoke ovog događaja i preko svog ženinog brata Raymonda de Verniaca uspio se upoznati s pukovnikom Voutierom, francuskim oficirom koji je služio u grčkoj vojsci i koji je pokolj dokumentirao u svom djelu, Sjećanja (Mémoires). Delacroix je posudio orijentalne kostime od svog prijatelja Augustea, a faze u stvaranju slike je zabilježio kao nikada do tada u raznim tehnikama. Prijem ovog djela na izložbi je bio uglavnom negativan. Alexandre Dumas je spomenuo kako se ispred izložene slika uvijek nalazi gomila ljudi, no slikar Antoine-Jean Gros ju je nazvao “Pokoljem umjetnosti”, a Stendhal ga je usporedio s pretjerivanjem u poeziji Vignyja. Kritičari Girodet i Thiers su ipak bili naklonjeniji i sliku je otkupila država za 6,000 franaka, a Delacroix je nagrađen medaljom druge klase. God. 1874. slika je prebačena iz Luxembourga u muzej Louvre.

Glava žene, studija iz 1823. god.

Odlike

Delacroix je pod utjecajem Johna Constablea, čija je djela vidio u Londonu, posvijetlio svoju paletu i koristio sitne poteze intezivnih boja. Delacroix je potaknuo gledateljevu simpatiju prema Grčkoj prikazavši patnju i smrt Grka u prvom planu. Oni su individualizirani, čime je dao lice njihovom pozivu za pomoć. U isto vrijeme, iznimno se potrudio prikazati detalje njihove egzotične odjeće. Dva Turčina, jedan s pištoljem, a drugi na ržućem konju, prijete Grcima, dok se u iza njih diže dim sa zapaljenog sela u daljini.

Izvori

  1. U katalogu The Paintings of Eugène Delacroix, A Critical Catalogue, Lee Johnson sa Oxforskog sveučilišta, na str. 86. navodi članak o pokolju na Khíosu iz novina The Star od 19. svibnja 1822. god.

Vanjske poveznice