Podunavski vodenjak
| Podunavski vodenjak | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Amphibia |
| Red: | Caudata |
| Porodica: | Salamandridae |
| Rod: | Triturus |
| Vrsta: | T. dobrogicus |
| Dvojno ime | |
| Triturus dobrogicus (Kiritzescu, 1903) | |
| Raspon | |
 Područje koje nastanjuje dunavski vodenjak | |
Podunavski vodenjak, poznat i kao dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vodozemac iz roda vodenjaka.
Opis vrste
Podunavski vodenjak ima izduženo i repato tijelo, izduženije nego kod ostalih vrsta velikih vodenjaka. Dugačak je do do 16 cm, s tim što su mužjaci oko 1,5 cm krći od ženki. Koža je vrlo grube teksture, a glava mala.
Tijelo mu je crvenkaste boje, sa tamnim točkama. Bokovi su mu poprskani mrljicama bijele boje. Vrat je s donje strane tamno obojen i poprskan vrlo finim mrljicama bijele boje, a trbuh mu je narančast s crnim mrljama koje se često međusobno spajaju u jednu ili dvije uzdužne pruge.
Mužjaci u doba parenja imaju vrlo visoku nazubljenu krijestu koja može počinjati već na glavi.
Vrlo je sličan velikom alpskom vodenjaku.
Životni ciklus
Za vrijeme sezone parenja, mužjaci odabiru privremene teritorije na dnu vode. Pažnju ženki privlače mahanjem i trzanjem repa, povijanjem leđa i mahanjem krijestom. Ženke lijegu 200 – 400 jaja, koja se mogu naći pojedinačno zamotana u listić plutajuće ili podvodne vegetacije. Ličinke su dugačke oko 1,2 cm, a mogu narasti do 7 cm. Imaju 3 para vanjskih škrga, te repnu peraju koja se suzuje u tanku nit. Ličinke se nakon 3 do 4 mjeseca preobraze u odrasle jedinke duge 5 – 8 cm, dok spolnu zrelost dostižu pri dužini tijela od 12 – 13 cm. Mogu se javiti i jedinke koje zadržavaju neka ličinačka obilježja (vanjske škrge i život u vodi) i nakon što spolno razriju. Može doživjeti 8 godina.
Stanište i rasprostranjenost
Nastanjuje nizinska staništa, uglavnom u (poplavnim) dolinama rijeka i riječnih sustava. Provode do 6 mjeseci godišnje u vodi, i to u sporo tekućim i mirnim dijelovima rijeka, kao i u jezerima, barama i lokvama. Može živjeti i u predjelima koja su pod utjecajem čovjeka i u blizini urbanih područja.
Životno područje obuhvaćaju doline rijeka Dunav i Tisa. Države u kojima ih se može pronaći su Bugarska, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunjska, Austrija, Slovačka i Češka.
Prehrana
Predatori
Zakonska zaštita
Triturus dobrogicus je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix II, strogo zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta. U Europskoj uniji nezakonito je loviti, posjedovati ili rukovati velikim vodenjacima bez posebne dozvole. Isto tako, zabranjeno je njihovo ubijanje ili nanošenje štete njima ili području u kojem žive.
Na popisu je zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena svojta".
Drugi projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Podunavski vodenjak |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Podunavski vodenjak |
 | Wikivrste imaju podatke o: Podunavskom vodenjaku |
Izvori
Nedovršeni članak Podunavski vodenjak koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.