Podunavske Švabe
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji i Bugarskoj. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
Povijest
U Kneževinu Bugarsku su se doseljavali od 1893. godine.[1] Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.
Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[2]
Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.
Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
- ↑ Bara, Mario (2010). "Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948.".], GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA, ID: bara-2010-sudjelovanje_hrvata_u_saveznoj_kolonizaciji_vojvodine_1945_1948.
Vanjske poveznice
- Povijest Dunavskih Švaba
- Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
- Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
- Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
- Hermann Rüdiger: Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka . Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
- Donauschwaben, Batschka Village List: Guide, A-D, E-N, O-Z
- Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« . Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
- Batsch
- Batschka Orte. Sekitsch.com
- Genealogy.net
- Batschka Village Index DVHH
- Johann Bayer (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa)
- Germans from Russia and Eastern Europe Settlement Locations. Historic.place
Zemljovidi
- Bačka 1941. DVHH
- Karten, Genealogy.net
- Južna Bačka 1942., Genealogy.net
- Sjeverna Bačka 1942., Genealogy.net
- Karte Siedlungsgebiet Batschka. Johann Bayer
- Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910. Johann Bayer
