Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Peruanska jagoda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Peruanska jagoda
Physalis peruviana
Physalis peruviana
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Physalis
Vrsta: P. peruviana
Dvojno ime
Physalis peruviana
L.

Peruanska jagoda, (peruanska vučja jabučica, lat. Physalis peruviana) naziva se i „ljubav u kavezu“ jer slasna narančasto-crveni plod promjera 1-2 cm sazrijeva unutar svojevrsnog oklopa koji izgleda kao mrežasti lampion. Poznata je i kao Inka ili Astečko voće, a omiljena je u južnoameričkoj kuhinji i kao voće i kao povrće: jede se kao sirovo voće, a dodaje se u povrtne salate i kuha u salsama koje se poslužuju uz tortilje, suši se, ukuhava u džemove i miksa u sokove, može se zamrzavati poput jagoda ili borovnica, dodaje se kao ukras desertima, a peku se i pite od andskih jagoda.[1]

Peruanska jagoda je trajnica iz obitelji Solanceae – pomoćnice (srodnik je rajčice, krumpira…). Porijeklom je iz Južne Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Kako ne podnosi mraz, u našim krajevima se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Ipak, ako ju uzgajate u tegli i premjestite u zatvoreni prostor, ili na jesen presadite u tegle, može prezimjeti. Ima puno raznih naziva, izdvojiti ću nekoliko: astečka bobica, zlatna bobica, peruanska trešnja…, kod nas se je udomaćila kao peruanska jagoda. Riječ physalis znači mjehur, pa se često spominje kao vrsta mjehurice. Srodnik je i naše autohtone mjehurice, physalis alkekengi. Peruanska se jagoda uzgaja iz sjemenki. Sjemenke se siju rano na proljeće u posudice, na prozorske daske (ili u klijališta) te se kasnije presađuju u čašice/teglice. Ja ih sijem prilično rano, već krajem siječnja ili u veljači (ali može i sve do travnja), u male teglice na prozorskim daskama. S klijanjem imam svakakvih iskustava, nekad brzo niknu, nekad traje duže, nekad ne niknu pa moram ponoviti sjetvu, zato i počinem rano s sjetvom. U svakom slučaju, ostavite si dio sjemena eventualnu drugu sjetvu ako prva ne uspije. Bitno ju je sijati čim ranije i zato što jer joj treba dosta vremena da se razvije u odraslu biljku i procvjeta, te počinje roditi.[2]

Kod uživanja svježih andskih jagoda važno je da budu potpuno zrele, kad se zaštitni lampion oko njih posve posuši i počne raspadati. Ako nisu potpuno zrele, mogu izazvati želučane tegobe. Sadrže vitamine A , C , B1 , B2 , B6 , B12 i polifenole, a istražuje se njena protuupalne

Pravilna sadnja

Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni. Ova tropska biljka može razviti i alergijsku ‘reakciju’ na druge biljke radi fitonocida. Fitonociji u peruanskoj jagodi su različite biološke aktivne tvari koje stvara, a djeluje na životne procese susjednih biljaka i malih organizama. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke.

Iz ovih razloga postoje pravila koje biljke se smiju saditi uz koje, jer cijela situacija ne ovisi samo o dvije biljke, već o cijelom biosustavu u kojem rastu.

Ljekovitost

Vrlo je ljekovita i koristi se za liječenje apscesa,protiv kašlja,groznice i upale pluća,te dermatitisa. Sadrže vitamine A , C , B1 , B2 , B6, B12 i polifenole, a istražuje se njena protuupalne i antioksidativna svojstva, pa je sve popularnija i kao ljekovito voće.

Sastojci

Nutritivna vrijednost za 100 g bobica:

Sastojak Količina Izvori
Masti 1 g [3]
Ugljikohidrati 5.8 g
Dijetalna vlakna 2 g
Šećer 3 g
Proteini 1 g
Vitamin C 12 miligrama

Izvori

[1] [2] [3] [4]