Perković (prezime)

Perković (Perkovich ili Percovich) je hrvatsko, bosansko i crnogorsko prezime.

Podrijetlo prezimena

Prezime Perković je Patronimik, prezime izvedeno po imenu oca Petar, Perko, Peruna hetitskog porijekla što znači stijena. Danas u Hrvatskoj ima oko 7000 Perkovića, a moguće u Bosni i Hercegovini približno isto.

Povijesni izvori o prezimenu Perković

U Hrvatskoj ima više nesrodnih obitelji koje nose to prezime. U povijesnim dokumentima i prvi pisani spomen Perkovića je godina 1653. gdje se spominje prvi Perković, desetar, Marko Perković i to u Brinju. ISPRAVAK: Mletački popis u Conte di Zara/Zadar/ 1605. u Ljupču/Gliuba/ popisuje četiri obitelji/Andrija Perkovich,..../ sa dvadesetak članova obitelji!! Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780.godine zabilježile su 23 domaćinstva s prezimenom Perković.

Poznati Perkovići

Ante Perković (glazbenik)

Izvori

Stajnica i Okolica Nikola Tominac: Stajnica i Okolica

↑ Ivan Lučić: Progon Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.), CCP, 69 (2012.), str. 139., 141. Pristupljeno 23. ožujka 2019.
"Sektor SDB-a u Mostaru procijenio je da će se okupiti oko 30 tisuća vjernika i pripremali su odgovor na aktivnosti »bezbjednosno interesantnih sveštenika« fra Joze Zovke i fra Slavka Barbarića, koji su bili zavedeni kao operativne obrade (OO). Kao »sigurnosno interesantni svećenici« u tom slučaju spomenuti su i fra Vlado Kozina, fra Ante Perković i fra Svetozar Kraljević...Livanjski centar SDB-a proveo je 1984. operativno istraživanje Vran, o djelatnosti »unutarnjeg i vanjskog neprijatelja i njegov utjecaj na sigurnosno-političku situaciju«. Posebno je naglašena »neprijateljska djelatnost« domaćih svećenika: fra Ferde Vlašića, fra Ante Perkovića, fra Joze Zovke, fra Joze Križića, fra Stojana Zrne, don Jakova Bagarića,..."
↑ fra Andrija Nikić: Patnje hercegovačkih franjevaca 1945. – 1990. u: Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Godina II., broj 2 (3), Humac, srpanj – prosinac, 2009., str. 24.. Pristupljeno 23. ožujka 2019.

[1] Ivan Lučić: Progon Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.), CCP, 69 (2012.), str. 139., 141. Pristupljeno 23. ožujka 2019.
"Sektor SDB-a u Mostaru procijenio je da će se okupiti oko 30 tisuća vjernika i pripremali su odgovor na aktivnosti »bezbjednosno interesantnih sveštenika« fra Joze Zovke i fra Slavka Barbarića, koji su bili zavedeni kao operativne obrade (OO). Kao »sigurnosno interesantni svećenici« u tom slučaju spomenuti su i fra Vlado Kozina, fra Ante Perković i fra Svetozar Kraljević...Livanjski centar SDB-a proveo je 1984. operativno istraživanje Vran, o djelatnosti »unutarnjeg i vanjskog neprijatelja i njegov utjecaj na sigurnosno-političku situaciju«. Posebno je naglašena »neprijateljska djelatnost« domaćih svećenika: fra Ferde Vlašića, fra Ante Perkovića, fra Joze Zovke, fra Joze Križića, fra Stojana Zrne, don Jakova Bagarića,..."

[2] ra Andrija Nikić: Patnje hercegovačkih franjevaca 1945. – 1990. u: Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Godina II., broj 2 (3), Humac, srpanj – prosinac, 2009., str. 24.. Pristupljeno 23. ožujka 2019.

[1]

[2]