Parzatumar
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Parzatumar
| |
|---|---|
| Naziv izvornika | ՊԱՐԶԱՏՈՒՄԱՐ |
| Autor | Hakob Meghapart |
| Država |  Italija
|
| Jezik | armenski jezik |
| Vrijeme (mjesto) nastanka |
1513., Venecija |
| Broj stranica | 118 |
Parzatumar (arm. ՊԱՐԶԱՏՈՒՄԱՐ) je druga knjiga tiskana na armenskom jeziku nakon Urbatagirka.[1][2] Djelo je 1513. godine izdao armenski tiskar Hakob Meghapart koji je u Veneciji otvorio prvu armensku tiskaru.[2] Armenija je u tom razdoblju bila dijelom Otomanskog Carstva tako da je armenska dijaspora odigrala ključnu ulogu u održavanju pisanog armenskog jezika i književne tradicije.[2]
Djelo je napisano na klasičnom armenskom jeziku te je riječ o sinaksariju,[2] odnosno zborniku crkvenih tekstova, žitija i službi posvećenih određenom prazniku ili svecu. Na kraju djela nalazi se grb tiskare.
Kopija Parzatumara je danas pohranjena u armenskoj nacionalnoj knjižnici[2] zajedno uz Urbatagirk,[3] prvu knjigu tiskanu na armenskom jeziku.